VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 277

'277 je vlastelinu jednu ral zemlje obraditi, te gotov plod u kuću dovesti. Vlastelinu podavala se desetina svake vrsti, dočim u novcu nije ništa tražio. Cijelo selo imalo je posjeda samo dvije sesije, od kojih se turskomu sultanu kao redovit porez plaćalo po jedan dukat na godinu. 31, Trnovei. Toga sela danas više nema ; nalazilo se pak u tursko doba 1 Vg milje od valpovačke tvrdje na istok, a 2V

4 milje zapadno od Osijeka. Selu je pripadao V> sata dug i V

2 sata širok teritorij, koji je na istoku dopirao do Karaševa, na za

padu do Merčinaca, na jugu do Križevaca, a na sjeveru do Obreša. Tu bijaše 20 jutara srednje plodne oranice i livade za 20 kosaca, ali je livade redovito poplavljivala rijeka Ka

rašica. Vinograda nije bilo, dočim šume zapremahu 500 ju

tara, te su polovicom imale hrastovog drveća za žir, a po

lovicom bukovog drva za ogrjev. Selo Trnovei bijaše napušteno još u tursko doba, te nije imalo ni kuća ni stanovnika. (Popis od god. 1702. kaže, da je nekadašnje selo Trnovei ležalo u šumama preko rijeke Karašice. Tamo je u tursko doba bila kurija, koja je pripadala Osman agi. Ovaj se aga bavio po

ljodjelstvom, ali nije trebao plaćati nikakovih poreza.) 32. Radikovei. Ovo selo stajalo je 5 milja zapadno od Osijeka, a jednu milju zapadno od valpovačke tvrdje ; tamo postoji još i danas. Teritorij toga sela protezao se pol sata hoda u duljinu i ši

rinu, te je na istok dopirao do sela Kunišinei, na jug do Brezovice, na zapad do Poregišća (danas Poreć) i Bratuše

vaca, a na sjever do Čamagajevaca. Na tome prostoru bijaše 150 jutara plodne oranice i još 30 jutara oranice, izvržene poplavi Karašice. Livade bijaše za 20 kosaca, dočim vino

grada i šuma nije bilo, izuzevši 14 jutara tu i tamo obraslih hrastovim drvećem. Svi žitelji toga sela bijahu poljodjelci kalvinske vjeroispovijesti. Oni su kao kmetovi turskomu vla

stelinu Mehmed paši iz Djakova podavali, desetinu od svega priroda, a u ime robote davali besplatne kosce i dovažali mu