VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 15
15 spale pod dračkoga nadbiskupa. Time je pako i ugled ska darskoga biskupa pao. Ugled pako Duklje možda se podigao zato, što se uzimalo, da je ona bila kolijevka glasovitoga Dukljanina, tako da se još u kasnije doba pričalo, da je on taj grad sagradio i da je on po njemu (caru) dobio ime, a ne car po gradu. 1 ) Taj dakle ugled odlučio je valjda, da su papa i srpski vladar odabrali Duklju za sjedište nove srpske metropole.^ ^° Pop Dukljanin kaže doista, da se za nekoga kralja Sveto peleka držao sabor na duvanjskom polju (in planitie Dalmae), na kojem su bili prisutni i poslanici pape Stjepana (kardinal Honorije i još druga dva kardinala) i bizantinskoga cara Mi hajla (Lav i Ivan), pa da su se tu uredili i državni i crkveni odnošaji zemlje; ovi drugi tako, da je osnovana bila solinska nadbiskupija za donju Dalmaciju, i dukljanska za gornju.) 1 ) Constantinus Porf. „De adm. imp." cap. 35. str. 162. i. Documenta br. 205, 3. str. 409. — Dr. Faber o. c. u „Glasniku bos.herc. muzeja" XVII. str. 456. veli : „U predaji, što se održala na samoj grudi, te što je prešla od ilirskih Romana na Slovjene, zauzima Dulja najvrednije i najčasnije mjesto". No inače on poriče, da bi bila opstajala kakva dukljanska metropolija, koju bi kasnije naslijedila barska. On drži, da se u narodu uščuvala kao neka tamna vijest iz davno prošloga vremena višestoljetna uspomena na metropo liju, koja je opstajala na dukljanskom tlu; njezino pravo ime Scodra da je bilo zaboravljeno, jer ga je natkrilio sjaj susjedne Duklje, o kojoj su tolike priče kolale (Srv. o. c. u „Wiss. Mitteilungen" XI. str. 368.). No ovu Fabe rovu tvrdnju pobija to, što se novo osnovana nadbiskupija barska zove: dio cliensis atque antibarensis" [u buli pape Aleksandra II. Od 18. ožujka 1067. (Documenta br. 152, 2. str. 201.), kojom ju on potvrđuje], i što barski (nad) biskup Grgur u svom već navedenom pismu (od g 1178/9.) spljetskomu nad biskupu izrijekom veli, da je barska nadbiskupija nasljednica dukljanske me tropolije (Smičiklas o c II. br. 155. str. 159.). Ove dokaze međutim pobija Faber (o. c. XI. 364.) time, što uzimlje, da se te tvrdnje osnivaju na nevjero dostojnim bilješkama ili na falsificiranim ispravama, koje su ćak i samoj pa pinskoj stolici predložene bile, kad se radilo o osnutku barske nadbiskupije. No Faber ničim ne dokazuje, da te bilješke nisu vjerodostojne ili da su isprave falsificirane. Zar papinska kurija nije mogla te isprave kontrolirati po spisima iz svoga arhiva i otkriti njihovu lažnost, kad bi doista bile lažne? U tom slučaju ne bi bila pristala na osnutak te nadbiskupije, ili ako bi bila pristala iz drugih razloga, ne bi ju zvala dukljanskom ili barskom nadbiskupijom, kad dukljanska nadbiskupija nekada ne bi bila opstajala. 2 ) „Ljetopis" gl. IX. str. 12—19. — Dalma, rimski Delminium bio je na mjestu današnjega Zupanjca (Jireček „Ist. Srba" I. str 17. i Vj. Klaić „Du vanjsko polje" u „Kolu Matice Hrvatske" sv HL 1906 str 59. si.).