VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 145

145 ob odnošajima na Balkanu, napose u Srbiji. Dočim se u ono vrijeme općenito mislilo, da je za vojnu u Palestinu nuždan savez s grčkim carem i balkanskim suverenima, Vilim Adam zabacuje ovo mnijenje, jer da bi alijansa sa skizmatičkim kraljem srbskim ili grčkim carem bio zločin prema katolicima i sramota, jer da se na ove lažljive narode nije moći osloniti, nasuprot valja obje države osvojiti. A to što se tiče Srbije nije ni teško, jer bi proti kralju srbskomu ustali svi katolici, dakle i Latini u primorskim gradovima i Albanezi u gorama. Pa ako ob ovoj tvrdnji u glavnom nema nikakove sumnje, dapače imade direktne potvrde u pismu Roberta kralja sicilskoga na plemiće albanske, koje se hoće odmetnuti od kralja srbskoga (1336. Hopf, G. Griechenlands, I, 442 n. 45 i Makušev, Istoričeska razyskanija o Slavjanach v Albaniji 42 n. 2, i Zapiski imp. akademiji XIX [1872] pril. 3, 34), to valja ipak pripovijedanje o 15.000 albaneskih konjanika staviti na račun želje, da se kralju franceskomu prikaže položaj što ružičastijim. Nu ni taj broj ne će biti jako pretjeran, ako se sravni s brojem konjanika, kojima g. 1411. može raspolagati Ivan Kastriot, otac Skenderbega (2300 konjanika i više, veli listina izdana od Ljubica, Listine 6, 175). I ostali podaci, što ih pruža Pseudobrokard (tako naime taj izvor nazivaju njegovi izdavači) o crkvenim i etnograličkim prilikama primorske Albanije i Srbije, zaslužuju najveći interes, kad se uvaži, da potječu od nadbiskupa, koji je više godina upravljao metropolijom barskom, a iz dobe u oči epopeje srbskoga carstva, kad spram vani jošte miruje Dušan Silni, iz dobe, koja imade svoje domaće srpske pisce, koju crta okrunjeni Grk Kantakuzen, ali koja se jedino u elaboratu Vilima Adama prelijeva pod kombinovanom prizmom latinskog Zapada i romanskih gradova Albanije. Budući da izdanje ovoga izvora nije baš lako pristupno, donašamo ovdje glavne stavke, što se odnose na povijest Srbije i Albanije, označujući u zaporci stranice izdanja u Recueil-u, stavljajući broj onamo, gdje stranica započimlje. 10