DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 90

90 je konačno, da tačke trogirske diplome sadržavaju, kako je već Mar­czali 416 ) primjetio, podijeljenje takovih prava, kakova bi badava tražili, da bi ih koji kralj onoga doba podijelio ma kojemu gradu. Sve to pako biva potencirano još tom čudnovatom okolnošću, da ovdje grad do­biva prava, baš i ne moguća. Jer nije samo ne moguće, da će se kralj u svakom gradu posebice kruniti, već je više nego ne vjerojatno, da će kralj posebno u svakom gradu javne poslove raspravljati. I to ne samo poslove javne, već upravo državne : regni negotia. Sve ovo govori za hipotezu, da je trogirska diploma izvadak iz druge matice, i to diplome, koju je kralj prigodom sklopljenoga drža­vopravnoga, a možda i medjunarodnopravnoga ugovora izdao novoj svojoj kraljevini, kad je na krunidbenom saboru uz crkveni juramen­tum iustitiae et pacis 411 ) zaprisegao zakone i privilegije kraljevine Hr­vatske i Dalmacije. — Kada je kašnje kralj pojedinim gradovima da­vao — valjda na njihovu molbu — privilegija libertatis, tad je ova ma­tica služila izvorom, isto tako, kako no je služila izvorom za povelje, koje je Koloman izdavao reprezentantima 12 hrvatskih plemena, od kojih se jedna nalazila u arkivu grofova Zrinskih. Samo tako se dade rastu­mačiti, da u tim listinama, ima toliko stavaka državopravnoga zna­čaja, od kojih su najvažnije one o krunidbi i raspravljanju državnih posala. Spadale su pako u gradske povelje ove ustanove glede kru­njenja i raspravljanja državnih posala u toliko, što se oslobadjaju gra­dovi dati kralju i njegovoj pratnji putni trošak i obrok (jus descensus). Za to su se i ove stavke, izvadjene iz zavjernoga pakta, stereotipno pre­pisivale po svakom sljedećem kralju u danim poveljama. Nu kako kralj Ladislav ne htjede kraljevinu Hrvatsku pripojiti Ugarskoj, već jedino osjegurati je jednom ogranku, i to mladjem svoje dinastije, tako isto vidimo ovu pojavu i kod kralja Kolomana. I Kolo­man ne htjede očito, da se kraljevstvo hrvatsko-dalmatinsko stopi u jedno tijelo sa kraljevinom Ugarskom, Već samo osjegurati je ogranku svoje porodice. Kako za ono, vrijeme još uvijek ugrožavaše brat pokoj­noga kralja nasljetstvo sina, to htjede Koloman, da mu sin stekne hrvatsko kraljevstvo, pak ga zaista i dade kruniti za hrvatskoga kralja. To nam dokazuje neki stari evangjelistar crkve sv. Simeuna u Zadru, gdje ima jedna bilješka XII. vijeka, koja sadržaje „laudes," koje pje­vahu u crkvi poslije evangjelja na velike blagd ne. 418 ) Stari bijaše "«) 1. c. p. 125. iU ) Hajnik' 0 : Egyetemes europai jogtorténet, Budapest 1899, p. 139.: Lényeges eleme a koronâzâsnak az egyhâzi eskii (juramentum justitiae et pacis), melyhez még Aragonban, valamint Magyarorszâgban, a koronâzandô kirâly esküje a torvények és kivâltsâgok megtartâsâra csatlakozott, mi âltal a koronâzâs kivâlo orszâgpolitikai jelen­toségii cselekménynyé lett. •us) p rv j j e na to upozorio oštroumni hrvatski historik Klaič, Vjestnik zemaljskog arkiva III. 1901. p. 2 i si.

Next

/
Thumbnails
Contents