DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 77

ff pavit terram, vode do istoga zaključka. Nema bo nikojega opravdanoga oslona pretpostaviti, pa bi Toma zašutio pravni naslov Ladislavljev na Hrvatsku, kada bi taj i općenito bio priznan.

360

) Toma ne spominje pravni naslov Ladislavljev, kako ga ne spominju ni drugi suvremeni i stariji spomenici jednostavno s razloga, što taj naslov nije bio nikako prihvaćen,

361

) ako ga je i Ladislav uzeo za povod, da uvali u Hrvatsku. S druge opet strane više je, nego li vjerojatno, da je Ladislav uporom na tobožnje svoje nasljedno, ili svoje sestre vladarsko pravo provalio u Slavoniju, a ne možda, jer je ta zemlja možda prije pripadala Ugarskoj, jer u potonjem slučaju ne bi bio Ladislav pisao Oderiziju: totam fere Sclavoniam „acquisivi," već „recuperavi." Sravnimo li pripovjedanje Kezino sa stotinu godina mladjim kronikama budimskom i bečkom, vidimo, da su potonje kronike pobrkala djela Kolomanova sa Ladislavljevim. To nam naročito dokazuju riječi: Cujus (scilicet sororis, kraljice udove Jelene) iniurias rex (Ladizlaus) graviter vindicavit et Croatiam atque Dalmaciam integraliter sibi restituit. Ovo se očito može ticati samo Kolomana, a ne Ladislava, kad znamo, da je Ladislav samo Slavoniju, a i tu ne cijelu, (totam fere Sclavoniam) zauzeo. A isto tako samo Koloman može reći, da je Hrvatsku i Slavoniju „restituit" t. j. natrag stekao ono,.što je već Ladislav dobio, ali taj put ne samo jedan dio kraljevine Hrvatske, već cijelu, skupa naime sa Dalmacijom. Za to i upotrebljuje rijeć : integraliter. U ovom mišljenju nas potkrepljuje i Muglenova

3

*

2

) kronika, koja upravo kao i Kezina govori samo o Dalmaciji, što nam dokazuje, da nije Muglen crpao samo iz budimske kronike, već da je imao i drugih starijih vrela, jer se njegovo pripovjedanje potpuno podudara sa onim Simona de Keza. Pošto Keza pripovjeda, da se je Koloman srazio sa dalmatinskim kraljem Petrom kod „Paiur gozdia," očito je, da je i Anonymus zbrkao Kolomanovu bitku, samo da on tu vojnu postavlja u još drevniju dobu.

363

) 360) Ovo po mom shvaćanju pogrešno mnijenje usvojio je Kršnjavi u Vjesniku arkiva II. p. 148. 3fil

) Naslov Ladislavljev bio je već za to dvojbene naravi, što Zvonimir sam ni nije bio po nasljednom pravu Krešimirovića zvani kralj, a u ostalom nije bio ni posljednji, jer je iza njega došao Kresimirović Stjepan, cf. Lucius: o c 1. II. c, 1. pagina 170. 382

) Sravni o Muglenovoj kronici lijepu kritiku Gruberovu Kršnjavijeve rasprave o Tominoj solunskoj povjesti, u Vjesniku arkiva III. p. 73 i si. i p. 179 i si., kano i Krsnavijev odgovor tako na Gruberovu, kano i na Paulerovu kritiku u Szâzadok, god. 1900. p. 944 i si. 383

) Nu a'to jeu ono doba, kada je bila bitka kod „Peturgoza," pao u ruke Magjara „Zabrag, Posaga et Ulcou (Valko)," a znamo da je ta bitka bila za vreme Kolomanovo, to bi nam cap. 43. Anonymusove kronike bacao neku svjetlost na pitanje, dokud je sizala za Zvonimira hrvatska država.