DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 69

69 košnjem vladaru vlast, pak je stoga naravno, ako se prijašnji kralj opet dočepa vlasti, da treba ponovne krunidbe, ma da je već jednom bio krunjen. Kada bi delacija osnovana bila na nasljetstvu, tad naravno u ovakovom slučaju ponovna krunidba ne bi bila potrebna. Da Geza nije bio odmah krunjen, kako nam Turoc u svojoj kronici (II. c. 53) pripovjeda, dokazom su nam papinska pisma, upravljena od Grgura VII. na Salamona i Gezu. Papa tako u svom pismu od 28. septembra 1074.

818

) upravljenom na Salamona, kako i u pismu od 14. aprila 1075.

317

) zove Salamona kraljem, dočim u ovom kao i u jednom drugom, datiranom 10. kal. Aprilis,

318

) Gezu nazivlje duxom, koji doduše ima vlast u rukama: „quod vero res in manibus tuis sit" i dalje: „dominus potestatem regni suo ad te judicio transtulit". Pa i sama Turočeva pripovjest (c. LV) svjedoči, da je Salamon bio jedini „legitime coronatus rex."™) Geza valjda u opće nije krunjen drugom krunom, van onom iz Bizanta?

2

") 0 krunidbi Gezinoj ne pripovjeda nam ništa Simon de Keza u svojoj kronici, a Ivan arcidjakon^

21

) nazivlje samo Salamona kraljem, a Gezu i Ladislava „duces." U ostalom dvojbe o njegovoj krunidbi biti ne može, jer ju Geza u listini od god. 1074., kojom utemeljuje samostan sv. Benedikta, sam spominje, kad veli : Ego Magnus, qui et Geiza, supremus Hungarorum dux, postea vero gratia dei rex consecratus.

322

) Pauler

2,29

) drži, da je bio krunjen iza 1074. jer, je na bizantskoj njegovoj kruni slika maloga Konstantina, koji je 1074. rodjen. Pauler meće krunidbu u godinu 1075, a da nije kašnje uslijedila, svjedoči nam netom spomenuta listina. Ali da se Geza uza sve to nije smatrao zakonitim kraljem, dokazuje nam činjenica, što je pred smrt povratio pravom kralju dvije trećine države, pridržav samo trećinu, što je nekoć imao kao vojvoda uz kraljevski naslov.

324

) Za to i držim, 3I6

) J

a

ffć: Regesta pontificum romanorum, br. 3645; Fejér-: Cod. dipl. I. 421. 31T

) Jaffé'. br. 3710; Pray: Annales I. p. 76. ima ovo pismo, datovano 18. kal. Maii. Fejér: Cod. dipl. I. 423, sis) pray. Annales I. p. 75; Fejér: I. 424. 319

) Sr. Mich. Ritii: de regibus Ungariae. Izdanje Sambucusa (Hanoviae 1606. pag. 843) : „Dux ergo Geyza Victoria potitus, regium nomen usurpavit, accepto de more diademate. Successit ei Ladislaus frater, ab Ungaris habenas imperii suscipere coactus, quum diceret allerum nefas esse coronari, Salamone superstite, qui prior insigne regis acceperat, affirmabatque, si pax inter eos secura futura esset, ultro Salamoni regno cessurum, ducatu contentum." — cf. Pauler: o. c. I. p. 265; Huber: o. c. I. 206. 820

) Scyliizes: (Patrol. CXXII. p. 476.—743) ga zove kraljem: T(JJ -/.pak-q Oby^apiaq.

— Požunska kronika (Endlicher p. 55) ima ad a. 1075.: Magnus rex coronatur. 32

') Rački: Documenta p. 473. 322

) Fejér: Codex diplomaticus I. 428. 323

) o. c. 438. op. 268. 324

) Thuročeva kronika: II. c. LV. Pray: Annales I. 77., Katona: Historia critica, II. 375 sq., Pauler: c. c. I. p. 135.