VJESNIK 11. (ZAGREB, 1909.)
Strana - 87
87 da sa svojom konjicom i sa 200 konjanika palatina Esterhazija posluži kao pratnja careva. 5 ) Avgusta 1622. godine podijeljeno mu je, kao što rekosmo, bansko dostojanstvo. Ratni savjet izda 19. t. m. dvorskoj komori, a 20. avgusta ugarskim savjetnicima nalog, da bana Gjorgja uvedu u zvanje po starom običaju. Tek što je Gjorgje preuzeo bansku čast, odmah nastupi življe kretanje na granici, jer njegove čete počnu upadati u turske krajeve. Megjutim je ratni savjet nalazio, da nije zgodno vrijeme za izazivanje Turaka, te 7. sept, naloži Zrinjskom, da spriječi četovanje. Ali ratobornoj prirodi banovoj nije ova zapovijed godila. Četovalo se i dalje, šta više, u novembru podnese sam Zrinjski ratnom savjetu opširan izvještaj o sukobima njegovih sa turskim četama. 6 ) Austrijska se vlada bojala sukoba s Turcima, te kad u julu 1623. doznaše na carskom dvoru, da ban prikuplja svoju vojsku, ratni savjet se uznemiri i zabrani svaku akciju protiv Turaka. No Turci se nisu ustručavali, nego septembra iste godine upadnu u posjed banov, Megjumurje. Ovaj prikupi vojsku, razbije Turke i napusti svoje ljude, da opljačkaju dva turska sela. Napad Turaka pokrene najzad ratni savjet, da u decembru izda dozvolu banu za vrbovanje još 100 pješaka. Ujedno mu dozvoli, da podnese predstavku paši budimskom i pozove ga, neka u buduće zabrani Turcima upadati u Megjumurje. 7 ) No Turke je teško bilo odvratiti od četovanja po banovim baštinama. S toga ban namisli, da vrati neprijatelju milo za drago, te krajem juna 1624. podje sa svojom konjicom u pravcu Kanjiže, zapljeni mnogu marvu i ubije oko 60 Turaka. Ovo se i opet nije svidjelo ratnom savjetu, jer nije htio, da Turci dobiju povod za objavu rata, nego izda u avgustu o. g. nalog Esterhaziju, Rajfenbergu, Banfiju i Zrinjskom, da se više ne upuštaju u borbu s Turcima. I kad je idućeg meseca Zrinjski tražio od ratnog savjeta dozvolu, da može oterati sa turske granice Srbe, koji su prema austrijskoj granici podigli svoje kule, nije mu molba ispunjena. Ipak za to Turci nisu mirovali, nego se krajem septembra podigoše u Medjumurje, spališe jedno selo, poseku pri tome 50 Hrvata i ponesu velik plijen u marvi. Zbog ovog upadaja turskog odredi ratni savjet, da Zrinjski stupi u sporazum sa Pavlom Nadaždijem, kako bi zajednički branili granicu od Turaka, a da bi proširio moć Gjorgjevu. imenuje ga car i za vrhovnog zapovjednika kanjiške granice (rang obrštara). 8 ) 5 ) Prot. Reg. za 1622. str. 210. °) Prot. Reg. za 1622. str. 23, 55, 288. i 299.; Prot. Exp. za 1622. str. 531. ') Prot. Reg. za 1623. str. 320., 349., 352., 383., i 384.; Prot. Exp. za 1623. str. 433. s ) Prot. Reg za 1624. str. 57., 92. i 350.; Prot. Exp. str. 477. i 521; Windica za 1624. str. 52.
