VJESNIK 11. (ZAGREB, 1909.)

Strana - 84

84 napisa. Oslanjajući se na Račkoga,

36

) koji veli (po Miklošiću), da se riječ knez „smatra u slovjenštini pozajmljenom", drži on, da su Hrvati svoje vladare, koji su se latinski zvali dux ili magnus dux, zvali Župan ili veliki župan. Ali i to ne će biti ispravno, jer se župani u ispravama hrv. vladara zovu jup(p)ani (zuppani), a počevši od Zvonimira i „comites"}

1

) Zato će biti opravdanije, da dux prevedemo sa knez. Jer makar ta riječ bila i pozajmljena, ipak je ona kod Hrvata bila običajna, kako dokazuju napisi na bosanskim stećcima. Tako se na jednom lijepom spomeniku, nađenu u selu Toplici kod Kreševa, čita ovaj napis (u ćirilici): „Ase zlamenie kneza Radoje velikoga kneza bosanskoga, a postavi ega sin njegov knez Radić itd."

38

) Ovaj je napis doista iz kasnijega doba, ali on ipak dokazuje, da su se ovi nazivi (knez i veliki knez) rabili u našem narodu, pa su se mogli rabiti isto tako u starije doba, kao što su se rabili u kasnije. Zato i kliče Vid Vukelić, priopćitelj ovoga napisa ovako (1. c.) : „Veselje me diže, a da svemu svijetu svečano kažem, da je za nas ovaj spomenik od najveće vrijednosti, te se po njemu može zaključiti, da smo jedini bili u nazivima i misli, a to nam dokazuje: Magnus dux u Kninu.

3<J

) M

) „Nutrnje stanje Hrvatske i t. d." u „Radu" knj- 91. str. 126. Documenta nr. 2., 11., 29., 40., 43., 55., 60., 88. i dr. str. 3., 14., 38., 51., 60., 72., 80., 106. i dr. 8s

) Priopćio ga Vid Vuletić-Vukasović u „Vjesniku hrv. arheologičkoga društva" God. XII. (1889.) str. 44—45. S9

) Obzirom na to, što slova našega napisa mogu pristati u doba od 8 do 10. vijeka, što su još izbočena i što sclau može biti dočetak i kakvog drugog imena (n. pr. Rastisclau, Sedesclau, Pribislau i t. d.), drži Radić (1. a), da Držislav ovoga napisa može značiti kakvoga drugoga nama nepoznatoga Držislava iz konca 8. ili početka 9. stoljeća. Bulić (1. c.) je medjutim toga mnijenja, da ovaj napis „po paleografskim sudilima" spada u 10. vijek, a i ja obzirom na tumačenje ovoga napisa držim, da se on tiče poznatoga nam Držislava iz 10. vijeka i njegova brata Svetoslava, jer iz doba, kad su Hrvatskom vladali knezovi (prije kraljeva), nije nam poznato, da je tada bilo suvladara ili velikih knezova. Dr. Dane Grnber.