VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 1

Darivanja kralja Ferdinanda I. za Hrvatsku u god. 1527. do 1529. Po spisima u arkivu c i kr. zajedničkog ministarstva financija u Beču. U ovome časopisu

1 priopćio je urednik g. dr. Ivan pl. Bojničić Kninski prema kralj, registraturnim knjigama „Libri regii" darivanja, što ih je učinio kralj Ferdinand I. za svoga vladanja, a tiču se Hrvatske. Dobro je spomenuo u svome uvodu g. pisac: „Moramo još istaknuti, da se kraljevske knjige u XVI. i XVII. vijeku nijesu baš osobito točno vodile; poznata su nam naime mnoga izvorna privilegija te dobe, kojih uopće nema u kraljevskim knjigama, dočim su opet druga samo u kratko spomenuta".

2 Medjutim pored izvornih privilegija i donacija, unesenih u kraljevske knjige, bilo doslovce, bilo u više ili manje iscrpljivim izvacima, ima još jedna vrst spomenika o darivanjima kralja Ferdinanda I. za Hrvatsku, i to poglavito iz godine 1529., a to su koncepti darovnica, koji se čuvaju medju spisima u arkivu c. i kr. zajedničkog ministarstva financija u Beču, broj namještaja 14.334 (Hungarica). K ovome pridolazi još jedan registar, u koji su uneseni najkraći izvaci iz privilegija Ferdinandovih u god. 1527. do 1529, pohranjen medju istim spisima. Najveći dio spomenutih koncepata nije pisan jednom rukom, nego je bilo više pisara pri tom zaposleno. Jedni su imali da napisu one dijelove, koji su ostajali gotovo bez promjene u svima ovakovim ispravama, ostavljajući za pojedine slučajeve na izvjesnim mjestima prazan prostor, kamo je onda druga ruka unosila individualne dijelove. Na ovaj su se način dobivali blanketi, pisani na polovini arka, u koje je trebalo samo unijeti ime nadarenikovo, objekt darivanja (ime i opseg posjeda zajedno s imenom onoga, kome se to oduzelo) eventualno omedjašivanje darovanog posjeda (broj kmetova), te konačno datum, i tako je bio gotov koncept, koji je onda služio kao podloga darovnici. Pored umetaka u prazne prostore blanketa imade u tim konceptima promjena, popravaka i dodataka u tekstu, koji je pisan na desnoj strani prelomljenog poluarka, a u istu se svrhu upotrebljavala i lijeva strana, koja obično nosi u gornjem uglu ime nadarenikovo, a osim toga se nalaze na njoj još i kancelarijske bilješke, iz kojih se razabira, da je koncept bio ispitan i u čisto 1 Kraljevske darovnice odnoseće se na Hrvatsku. — Vjesnik kr. zemalj. arkiva VII. (1805.) str. 178.—208, 237.-276.; VIII. (196.) str. 1.—33, 105.—154. ftašlo i napose pod naslovom : Darovnice kralja Ferdinanda I. za Hrvatsku. Zagreb 1906. • Vjes. ark. VII. str. 179.