VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 97

97 pod Otona, ne pokazuje, da su te rječi bile napisane u povodu toga, što je on neposredno prije toga dobio vijest ο uspjehu njemačkoga kralja. Možemo kazati sa vjerojatnošću, da je gl. 30. bila napisana poslije 950. Bio je tu dakle interval od više nego li jedne godine, vjerojatno ne manji od dvije godine, između gl. 30, i notice u gl. 29., koja je datirana 948—9. Ako su dakle dijelovi knjige bili pisani onim redom, u kojemu se oni sada nalaze, moramo uzeti, da je djelo bilo prekinuto u sredini dijela, koji radi ο Dalmaciji, te da nije bilo nastavljeno dvije ili više godina. Ali je li se može održati pretpostavka, na kojoj se to osniva? Očevidno su još dvije druge mogućnosti. Rasprava mogla je biti nacrtana kao cjelina i veći dio njezin napisan g. 948.—9., ali njekoliko odsjeka, da li malo ili mnogo, moglo je biti umetnuto za idućih njekoliko godina. Ili članci ο raznim predmetima, ο kojima se raspravlja, mogli su biti pripravljeni nezavisno jedan od drugoga i pohranjeni kao u pretincima tečajem godina 949.-52., te nisu bili poredani u svoj konačni red prije god. 952. ili kasnije. Pokazat ću ovdje kasnije (§ 11.) po kronologijskim datima, da gl. 26. nije bila sastavljena prije 8. indikcije, i s toga poslije gl. 27., koja kao što smo vidjeli ide u 7. indikciju. Već po ovom rezultatu mogli bismo zabaciti teoriju konsekutivnog sastavljanja. Ali nezavisno od određenih kronologijskih data otkriva ispitivanje rasprave fakta, do sada nepoznata, koja se dadu rastumačiti jedino jednom od ove dvije alternativne hipoteze, ili je prethodna skica bila prerađena i raširena, ili je rasprava sastavljena od sbirke notica, napisanih s nakanom, da se utjelove u raspravu, ali bez obzira na red, u kojem su one imale kasnije izaći. Sada idem, da izložim razloge za ovaj zaključak. § 4. Gore smo pokazali, da dok je glava 29. bila napisana u 7. indikciji, 948—9., glava 30. nije bila napisana prije 9. indikcije, 950—1. Ova se kronologijska data potvrđuju drugim nutarnjim svjedočanstvom, koje pokazuje, da ove dvije glave nije mogao, u koliko se dade shvatiti, sastaviti u jednu cjelinu jedan isti auktor u isto vrijeme. Utemeljenje Spljeta spominje se tri puta;

1 ali odlučan dokaz, da su ove dvije glave bile napisane nezavisno jedna od druge, je dvostruko pripovijedanje ο avarskom osvojenju Salone, pp. 141, 15—143, 20= 126, 8—128, 2. Jedan pogled pokazuje odmah, da ovdje imamo posla s dvjema reprodukcijama istoga originalnog dokumenta, koje je pisac načinio u raznim vremenima.

2 Sada iduće glave (31.—36.), koje rade ο Slavenima Dalmacije i 1 Pp. 125, 21, 237, 15, 141, 11; a opet se spominje ц svezi s Hrvatima. 2 Vidi niže § 12.