VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 94

94 C. ο njekim odnošajima između carstva i raznih naroda = pp. 213—216 == cc. 46 konac — 48 sredine; 4. nutarnje promjene == pp. 216—270 = cc. 48 sred. — 53. Ovaj prijegled pokazuje na prvi pogled, da glave ne odgovaraju auktorovoj razdiobi materijala niti ne prikazuju njegovu namjeru. 1. C. 13 ima naslov περί των πλησιαζόντων έθ·νών τοις Τοόρκοις, što se može primijeniti samo na prvi paragraf. Drugi paragraf (p. 81, 13—15) tiče se neprijateljstva Pečenega protiv Mađara. Jasno je, da bi ove dvije notice morale sačinjavati jednu ili dvije posebne glave; apsurdno je, što su prilijepljene k početku glave, koja ide u drugi odsjek rasprave. 2. I apsurdno je, ako glave i njihovi naslovi imaju kakav smisao, da ovaj drugi odsjek nema nikakvog naslova. 3. Isto je nelogičko, da se prijelaz od trećega k četvrtom odsjeku nalazi u sredini glave (48). Jedva možemo izbjeći zaključku, da prvobitno nije bilo razdiobe na numerirane glave. Razdioba bi osnovana na kratkim sadržajima ili prikazivanjima, koja bijahu napisana na prikrajku lista, po općem običaju, da se olakša čitanje. Da li ova marginalna kazala bijahu dodata (kao što bih smatrao da je vjerojatno) u originalnom manuskriptu, ili ne bijahu, ona ne predstavljahu niti im je svrha bila da odrede adekvatna podrazdjeljenja djela. Ona bijahu samo onako po prilici vodiči za čitaoca, i u mnogim prilikama su ispuštena, gdje bi ih imali očekivati. Dalje iztraživanje učinit će to još jasnijim. P. 79. Na kraju glave 9., koja je posvećena Rusima, dolazi kazivanje οτι οί Οϋζοι δύνανται τοις Πατζενακίταις πολεμεϊν. Ovo je sasvim tuđe onome, što je osprijed, i ako glave u opće što znače, imalo bi sačinjavati jednu glavu zasebe. A da to nije bilo odijeljeno, ima se pripisati faktu, da ne bijaše označeno marginalnim kazalom. Pp. 82 sqq. Čudnovato je, da se nije pokušalo označiti dijelove drugoga odsjeka rasprave marginalnim kratkim sadržajima. Budući da se tri άκαιροι αιτήσεις pretresaju, taj se odsjek naravski raspada u tri dijela (82, 6—84, 10 ; 84, 11—85, 21; 85, 22—90, 3), koja bi svakako sačinjavala tri glave, da je razdioba u glave bila u osnovi knjige. Pp. 96 sqq. Glave 21. i 22. morale bi biti, da su razdjeljenja logički uređena, razlomljene na više glava po analogiji glava 15.—20, Ovaj dio djela, koji velikim dijelom potječe od Teofana, bit će doskora podvrgnut točnijem ispitivanju u § 5.; ali ja ću ovdje istaknuti, kako natpis glave 21. odaje narav ovih tako zvanih naslova.

1 έκ τοο Χρονικού Θιοφάνοος· ετος από κτίσεως κόσμοο ,<?ροα'. Može se opaziti, da oznaka iz „kronike Teofana" ne odgovara većem dijelu te glave; no ο tome ne ću sada govoriti, jer ću se imati na to povratiti. Ali „godina A. M. ' Vidi također naslove gl. 17, 22 i 25 (iz „Teofana"); gl. 48 („29. gl. Trulanskoga sinoda"); gl. 16 („iz Kanona Stefanova")-