VJESNIK 9. (ZAGREB, 1907.)

Strana - 2

slobodni, silom prigoniti na razne službe, plaćanja i podavanja ne samo kaštelu Lukavcu, nego i gradu Medvedgradu.

1

) Ali od nasilja i otimačina Ivana i Osvalda Tuza ne ostadoše poštedjeni ni drugi. Tako su morali mnogo zla pretrpjeti gradjani slobodne općine zagrebačke na brdu Gradcu, pa kaptol zagrebački. Uzalud su oštećenici tražili kod zakonitih sudaca u zemlji zaštite pred zulumima ovih mogućnika

2

), koji se nijesu nimalo obazirali ni na kralja i njegove zapovijedi, a kamo li na bana ili drugoga koga. Ivan je Tuz bio doduše god. 1470. svrgnut od kralja Matijaša s banske časti i vlasti te dapače i u tamnicu bačen

:i

), no silovitost se njegova nije umanjila. Svoj prkos prema kralju najočitije je zasvjedočio, kad je slijedeće godine 1471. zajedno s biskupom Osvaldom pristupio k zavjeri nezadovoljnih velikaša ugarskih i hrvatskih, koji su htjeli oboriti s prijestola Matijaša, a na njegovo mjesto posaditi poljskoga kraljevića Kazimira.

4

) Tešku ruku svoga pastira, biskupa Osvalda, osjetili su i kaptol zagrebački i prebendarski zborovi zagrebački i čazmanski. Brojne posjede ovih korporacija on je sebi silom prisvojio, a nije uzmanjkalo ni drugih nasilja. Svi su zato jedva iščekivali zgodu, da dodju do svoga prava i zadobiju zadovoljštinu. Prilika im se pružila god. 1481., kad je kralj Matijaš održao u Zagrebu izvanredni opći sud (Judicium generale). Ovaj sud, nema sumnje, nije bio prema ustavu, kakav se do onda razvio u zemljama hrvatskim, gdje je bio vrhovni sudac ban. Kralj se Matijaš nije na to ništa obazirao, kaošto ni na sve drugo, što bi možda smetalo njegovim odlukama i stezalo njegovu volju. Kako je u Ugarskoj od davnina mogao vladar zapovjediti, da se održi za jednu županiju ili za više njih opći sud pod predsjedanjem palatinovim (odatle i Judicium palatinale)

5

), odredio je prema tome kralj Matijaš ovakav sud za županije zagrebačku, varaždinsku, križevačku i virovitičku, te ga je doista dao i obdržavati u Zagrebu u vrijeme svoga ondješnjega boravka. Kraljevu se nalogu nije nitko opro, a jednako se nije čulo, ili barem nije nama poznato, prigovaranje njegovoj odredbi, da ovome sudu predsjeda palatin Mihajlo Orszag de Guth i sudac kraljevskoga dvora,, vojvoda erdeljski Stjepan Bator. Da će se opći sud održati, znalo se u Slavoniji dosta dugo, jer je bio oglašen zadnjih mjeseci god. 1480. U velikom se broju našlo na okupu plemstvo spomenutih županija, i to ponajviše niže plemstvo, dok su se velikaši držali na strani znajući, da je glavni udarac njima namijenjen. Ovim je sudom htio kralj stati na put svakomu zulumu i nasilju i dokrajčiti ono gotovo bespravno stanje, kakovo je u zadnje vrijeme preotelo maha u Slavoniji. Svaka tužba ili parnica, civilna ili kriminalna, mogla se iznijeti pred ovaj sud, koji je započeo svoje djelovanje 30. januara 1481., a završio ga 2. marta. Nije se u svim parnicama jednako postupalo: u nekima je iza svršenog dokaznog postupka odmah izrečena osuda, koja je postala pravomoćna bez ikakva daljnoga od1

) Laszowski, nav. mj. 2

) Tkalčić, nav. mj. i dalje. 3

) Klaić, nav. dj. str. 81. Isto, str. 83. 5

) Jednako služi za ovaj sud još i ime: opća sudbena skupština ili palatinska, congregatio generalis, congr. palatinalis.