VJESNIK 8. (ZAGREB, 1899)

Strana - 224

224 struje, ali odredjujuć joj put, nećutno zavladaju oni varaždinskom županijom, pak donjim dijelom zagrebačke županije i g. 1415. gnijezdo župana vodićkih, Stjeničnjak u njihovim je rukama

1

). Sad prvi put oćućuju Blagaji tešku ruku koruških grofova. Pritisak taj tim je osjetljiviji, što potiče od pripadnika zemalja, u kojima se dvozemna ohitelj Blagaja i po davnom rodbinstvu s koruškom, kranjskom i -isfro-goričkom feudalnom gospodom

2

) i po posjedima svojim ne ćuti tudjom. Bahatost i umalovaženje, kojim ova titanska predstraža germanska susreće domaće plemstvo na jugu, a nalazi premca tek u djelovanju njemačkog reda u Poljskoj, na njih se ne bi smjela protezati, a ipak Fridrik ne propušta nijedne zgode Blagajima naškoditi. U otpornoj borbi i uzaludnom natjecanju s Celjskima radja se pasus o prerogativama „quibus ceteri quipiam veri eximiique ac liberi comités regni nostri aut in aliis quibuscumque regionibus constituti uti atque gaudere dinoscuntur" ^ sadržaj i cilj nije mu slobodna župa, (koju Blagaji faktički već posjeduju na temelju III) nego grofovija njemačkog tipa, kakovu podjeljuje njemački vladar, a ne ugarski kralj. I doista Blagaji, koji sadržaj tih listina za cijelo rasturuju po svom kraju (iza smrti Sigismundove), postizavaju časovitu visinu čaščenja, koja lokalno postaje ravnom onoj Celjskih^), ali ozbiljni takmaci ne mogu da postaju ovima, dok sâm kralj, koji tobože potvrdio ovaj privilegij, u istinu nije smio čuti o njegovom sadržaju. Treći motiv, koji sc naravski u vremenu podudara s dvjema pretresenim, pokazuje ne samo izvrsnu upućenost autora ovoga stavka u suvremenu zakulisnu politiku, nego i poznavanje prošlosti (!) jednog od najakutnijih pitanja svoje dobe: pitanja obranbenog. Od g. 1397., kad na saboru u Temešvaru Sigismund prvi put nastoji da preuredi domobranstvo*), ne skida se više to pitanje s dnevnog reda. Plemstva, koje je do sada bilo na stanovištu, da je dužnost kraljeva braniti zemlju

5

), hvata se uslijed uvećane pogibelji sa strane Turaka sve veća nervoznost, koja u lakšim elementima polagano kida veze socijalne

6

), nu u ozbiljnijim duhovima pobudjuje želju, da se nesigurnost što većma oslabi. U početku tridesetak godina stoji pitanje obranbeno u prvom redu, kad god se sastaju staleži

7

). Vlada je ugarska u neprestanom dodiru s !) CB. CXXXV. 2

) CB. CCLI. 3

) Iz ovdje razvijenog slijeda misli postaje tek jasnim zagonetni (sr. CB. uvod CXXXIV.) naslov „magnificus princeps", što ga daje kaptol zagrebački g. 1441. (v. CB. CXCII.) Ivanu Blagaju u istoj listini, u kojoj Celjski grofovi „illustres principes" uredjuju pitanje desetine medjuinurske s rečenim kaptolom. 4

) Zaključci ovoga sabora izdani s lijepim uvodom, u kojem se točno odredjuje doba i mjesto sabora, od Knauza, Az 1397-iki orszaggyüle's, Magyar tört. Târ 3 (1857), 213—242. (Zaključci ovi nijesu uzeti u millenijski Corpus iuris . Sr. M. Nemzet tört. III, 440. •— Taj se zakon odnosi u vojnom pitanju naprama zakonu od 1431 : I., kano 1405 : I. u opće naprama tako zvanom većem dekretu 1435 : II. 5

) Sr. Horvath Mihäly, A honvédelem tört. vâzlata a mohâcsi vészig (M. akad. evkönyvei VI), kisebb munkâi I, 177. e) Sr. Vjestnik 8 (1906.) 157. 7

) Vidi karakterističko pismo Ivana Albena, kralja g. 1432. 25. VIII, Fejér X7, 438.