VJESNIK 8. (ZAGREB, 1899)

Strana - 223

223 niji oblik dobiva ova slutnja u (njemačkoj) popunjenoj studiji o povijesti familije'), gdje posve korektnom kombinacijom odredjuje prvi doticaj članova obiju obitelji prigodom kostničkog koncila g. 1416

2

). Drži li se Ha pravim, to je naravski nužno, da se ova činjenica shvati kao viši stupanj realnog razvoja legende, kao prvi historijski utvrdjeni doticaj rodjaka. Nu zabaci li se grupa II. kao falsifikat nastao bez dvojbeno iza g. 1410., to valja u susretu Ladislava Blagajskog s Bertoldom Ursinijem nazrijevati tek latentne klice buduće legende rodbinske, prvog motiva blagajskih falsifikata. Nu i ostali momenti, što ih nabraja Thalloczy, a odlučni su za bujnije unapredjenje i utvrdjenje rodbinskih sveza, pristaju najbolje baš u početak 15 vijeka. Tako nema dvojbe, da je najmoćnijom polugom toga srodstva legenda heradilčka, koja se uslijed sličnosti zvijezde slavonske s ružom Orsinijevom samostalno razvija i dovodi do poprimljenja Orsinijeva grba, — a baš grboslovlje u Ugarskoj pod Sigismundom neslućeno se diže, armalia počimlju trajno nicati

3

). Očevidna je u detalje nadalje analogija izmedju legende B lagaja i Rosenberga,

4

), a baš iz polovice 15. vijeka potiču i ovdje prvi dokazi za srodstvo s Ursinijama. Napokon stavak sam „Romane urbis senatorum propagatos" nuka, da mu postanak smjestimo u 15. vijek, kada pod nježnim pritiskom klijućeg humanizma rimsko porijetlo postaje genealoškom modom. Nu ne u dogadjajima svjetskog zamašaja, u pojavama općenito kulturnim, u idejama pokretnim valja tražiti neposredni povod ursinskoj legendi; impuls, koji možda posve nesvjesni materijal u duši autora jednim mahom slijeva u legendu odličnog porijetla, individualno je čovječan. G. 1430 polazi Nikola ban, knez krčki u Rim i slava koju ubire ovdje prvi Frankapan i u i u pape i u rimskih Frangepana^), koji se na sva usta diče svojim rodjakom, pobudjuje djelotvornu zavist u rivalne i baš u ovo doba sa strane knezova krčkih nadmašene obitelji Blagaja. Psihološki dakle nužno je staviti žudnju za listinskim formuliranjem rimskog porijetla iza g. 1430., čime ujedno ovamo pomičemo i „terminus post quem" triju naših listina. Drugi motiv falsifikata nije moći izrabiti u precizne kronološke svrhe, nu i taj stavak po mom je mnijenju kao i gornji bez dvojbe posljedicom psihološki jakog, aktivnog affekta, izraz žudnje, da obitelj postane ravnopravna novoj, zlokobnoj moći, što se pojavila početkom 15. vijeka u sjevernom dijelu Slavonije, grofovima Celjskim. Od g. 1410. opaža se u društvenom životu slavonskog i hrvatskog plemstva i opet struja, koja se već u doba Arpadovića časovito pomolila, a nosi u sebi moćni socijalni, pa zatim politički upliv njemačko-koruški ; sjajnom, čistom pjenom grofovi su joj Celjski. Nošeni od te ») Adler 8 (1898) 27. 2

) Prémisse: Ladislav Blagaj prati Sigismunda za vrijeme koncila. U Kostnicu dolazi kardinal Bertold Ursini. Odatle polazi 1416. 21 jula u pratnji ug. palatina Nikole Gorjanskoga u Pariz. 8

) V. o tom vrlo instruktivni članak Csoma Jozsef, Mohâcsi vész elötti czimerlevelek nyomai, Turul 24 (1906) 13—26. 4

) CB. XLI—XL VI; Pangerl, die Witigonen und ihre Genealogie, Archiv für östr. Geschichte, 51, 503—576. 5

) Klatf IL, 116. Krčki knezovi 188—218,