VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)
Strana - 146
146 meatum habere debeat ; . . . prima meta inciperet circa quandam magnam viam, que de Zagrabia iret versus Zomzed ... et abhinc ad ecclesiam lapideam in honore omnium Sanctorum constructam et abhinc ad metas terre Borch ascendendo per unum Berch . . . attingit metas possessionis Ponikva." (Neštampana povelja jug. akad. priobćena mi po g. TkalČiću.) Ova listina opredjeljuje točnije mjesto, gdje je stojala crkva svih svetih, jer iz nje se vidi, da je potok Studensz od g. 1209. istovjetan sa potokom Stenouch g. 1367., a današnjim Stenjevcem potokom, koj teče uz posjed Stenjevec gornji, današnje vlastničtvo pl. obitelji Junkovich. Posjeda i sela Stenjevec gornji drži se selo Borčec, koje se je u staro doba Borchves ili Borchvrh zvalo. Na granici tih dvih sela, a neposredno uz današnji dvor Stenjevec na briegu Cirkvišće zvanom, odkopani su g. 1902. temelji crkve, koja je bez dvojbe istovjetna sa crkvom svih svetih. (Arh. Viestnik sv. VI. Crkva svih svetih u Stenjevcu.) Predij Dobra je prema tomu obsizao sliedeća današnja sela : Goljak, Dolje, Bizek, Lisičinu, Dolec, Stenjevec gornji, Borčec, te sav prostor izmedju Podsuseda, potoka Stenjevca i Save. 2. Osim predija Dobra bio je blizu crkve svih svetih drugi bezimeni posjed, kao posebno vlastničtvo Vratislava, a to se zaključiti može iz riečih povelje, koje sliede iza opisa medjaša predija Dobra, te glase : „a supradicta ecclesia omnium Sanctorum dividitur terra sua, quam absque consanguineis possidet." Taj posjed mogao je biti samo na jugoiztočnoj strani crkve svih svetih, pošto je na sjeverozapadnoj strani bio predij Dobra. Prema tomu je to bilo današnje selo Perjavica i doljni Stenjevec do potoka Vrabčeca. Nižje biti će govora o tom posjedu prigodom diobe obiteljskih dobara g. 1367., iz koje se diobe vidi, da je vlastnik Stenjevca i taj posjed dobio. (v. br. 53.) 3. „Ibi eciam habet predium pro se V(ratizlaus) ubi est ecclesia sancti Martini, cuius predu meta incipit ex una parte Zawa et tendit usque ad Crapina, deinde Gypka, inde ascendendo tendit usque ad verticem montis, qui volgo dicitur Zelemen. Ne ima dvojbe, da je taj predij današnja susjedska okolica, gdje je starodavna kapela sv. Martina. Taj kraj omedjašuje Sava i Krapina, iza sela Ivanca u župi bistranskoj imade i danas mjesto, koje se Gipka zove, a nad selom gornjim Ivancem zove se joŠ i danas jedno brdo „Zeleniće brieg". Taj predij je dakle obsizao sela Podsused, Jarek i Ivanec. 4. „Prima meta predii Poloniza nomine ubi V(ratizlaus) comes edificavit ecclesiam nomine sancti Nicolai, est versus occidentem, ubi est aqua nomine Crapina, inde tendit ad rivum Ded potoka nomine, qui descendit de monte Vrsi, ubique dividitur a terra fratrum suorum." Poloniza je istovjetna sa današnjim selom Poljanica u bistranskoj župi ; sa sjeverne strane toga sela teče Dedina potok, koj izvire izpod brda Kraljev Vrh gornji. Prema spomenici župe bistranske stojala je stara župna crkva uz sadanji dvor Stara Bistra, vlastničtvo Cariona ; taj dvor je blizu Dedine potoka. Na sadanjem mjestu stojeću crkvu sv. Nikole u'Bistri sagradio je g. 1631. Ivan barun Moscon. Prema tomu je predij Poljanica obsizao prostor sadanjeg sela Poljanica do Dedine i Krapine potoka.
