VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)
Strana - 147
147 5. „Petus qui dicitur frater V(ratizlai) comitis habet predium Lubenic infra metas supraditi sancti Nicolai." Taj predij bio je tik crkve sv. Nikole, jer se u popisu župa zagrebačkog arhidiakonata g. 1334. bistranska župa zove : „ecclesia sancti Nicolai in Lubenik". (Tkalčić M. E. Z. II. p. 89.) 6. Dobucha vero et Berizlo fratres V(ratizlai) comitis habent predium nomine Bistra, cuius meta incipit a Crapina et tendit usque ad rivum Jerana, inde ascendit usque ad montem Vrsi." Taj predij mogao je biti na prostoru izmedju današnjeg Jablanovca i doljne Bistre. Potok Jerana nije u onoj okolici poznat, nu možda se je koji od današnjih potoka, koji se u onoj okolici Kutići i Poljana zove, nekoć Jerana zvao. Izmedju Ivanca i Jablanovca ima u gori brdo Vrhi, a tamo u blizini izvire Kutići potok. 7. „Supradictus V(ratizlaus) comes habet predium iuxta Crapina nomine Cherniz, cuius meta est iuxta aquam et tendit usque ad rivum nomine Kammna . . . inde progreditur ad magnam viam, que tendit de calida aqua et inde vadit ad Pritizcam". Na lievoj strani puta, koji vodi u Stubičke Toplice, su danas dva starodavna posjeda Kaniža vlastničtvo g. Gjurgjevića i Legrad gr. Kulmera, koji su još prije 200 godina jedan posjed sačinjavali. Na sjevernoj strani tih posjeda teče Crnec potok, a s južne strane Jamno potok, a obadva se izljevaju u Krapinu. Zemljišta tih posjeda prostiru se do Krapine. Možda je pisarskom pogrieškom od Jamno nastalo ime Kamno. Ime Pritizca je ondje danas nepoznato. Koncem 17. vieka stanovao je u današnjoj Kaniži barun Nikola Malakoczi, koj izdaje povelje : in Curia Lugh seu Canisha, a podpisuje se kao vlastelin susedgradski (Arhiv obitelji Gjurgjević). Izpod današnjeg vlastelinskog dvora, na današnjem marofu nalaze se temelji stare kurije, koja je dubokimi jarci utvrdjena bila, gdje još danas voda stagnira. Possessio Churnech cum domo et curia dominu spominje se^g. 1342. te diobnom poveljom iste godine pripada jedna trećina toga posjeda Nikoli III. susedgradskomu (kr. zem. Arkiv. Acta Coll. S. I. Fase. X. n. 15). Iz svega toga se priličnom vjerojatnošću može tvrditi, da je predij Cherniz istovjetan sa današnjom Kanižom i Legradom. 8. „Aliud predium habet eciam V(ratizlaus) comes predictus nomine Zlubiza, ubi edificavit ecclesiam sancti Georgii, cuius meta . . . tendit ad rivum nomine Cladnik, deinde vadit ad Tupliza, inde progreditur ad locum qui dicitur Holm, inde ad magnam viam, que dicitur Torda via, inde tendit ad caput rivi, qui vocatur Cassina, inde ad locum qui dicitur Planina, inde ad locum qui dicitur Dubiza, abhinc vadit ad caput Vidak, inde revertitur ad primam metam." U gornjoj i doljnoj stubičkoj župi danas ne ima Kladnika potoka, ali zato sva ostala imena obstoje. Župna crkva gornjo-stubička još danas ima ime sv. Gjure ; Tupliza su Stubičke Toplice ; Holm je današnje selo Hum ; izvor potoka Kašine je blizu brda Planine ; Dubiza je selo Dubovec, a Vidak potok izvire u stubičkoj gori, te se kod stubičkih Toplica izljeva u Toplicu potok. Predij Stubica je prema tomu obsizao znatan dio današnje doljno i gornjo stubičke župe.
