VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)

Strana - 145

Vratislav i pleme Aka. Genealogijska studija od XIII. do XV. vieka. Godine 1196. postade ugarskim kraljem Mirko, a brat mu Andrija započeo je g. 1197. u Hrvatskoj samostalno vladati, pak se uslied toga braća zaratiše i tek god. 1200. primiriše, nu ne za dugo, jer g. 1203. opet se oba s vojskami sastaju na Dravi. Andrija imade doduše više pristaša, nu Mirko dolazi bez pratnje u Andrijin tabor, te kraljevskim ugledom izhodi od Andrijinih pristaša, da mu brata predadu, koga u Knegincu zatvoriti dade. Mirko umre g. 1204. a skoro za tim g. 1205. njegov sin i nasljednik Ladislav, pak iza njega kraljuje Andrija. Za trajanja bratskoga ratovanja bio je Andrijin pristaša župan Vratislav, kojemu je Mirko dvorove i ostalo blago popaliti dao, jer je Andriju podpomagao i zaklonište mu dao, pa kad Andrija posta kraljem, potvrdjuje Vratislavu i njegovim rodjakom obiteljske posjede. (Tkalčić M. E. Z. I. p. 18—20.) Da se ustanovi identičnost tih posjeda, citiram medjaŠe predija po samoj povelji, izpuštajuć medjaše drveća i imena susjeda, koja ne mogu danas ništa doprinesti za ustanovljenje mjesta, gdje su se ti posjedi nalazili. 1. „Prima igitur meta predii Dobra nomine, quod est supradicti V(ratizlai) comitis et consanguineorum eius, incipit a Zawa et tendit ad lapideum portum . . . inde in monte per directum ad cacumen montis . . . ibique dividitur a terra sagrabiensis ecclesie, inde revertitur ad locum qui dicitur Calz, inde descendens vadit ad rivum . . . inde ad ecclesiam, que est in honore omnium sanctorum . . . inde tendens progreditur ad arborem, que stat iuxta rivum nomine Studensz, deinde tendit ad Zawam." Pod Susedgradom bila je luka, koju spominje g. 1314. povelja riečmi : „tributa de Zomzed, portu Regis" (Thalloczy, Cod. dipl. com. de Blagay p. 76), koju i potonje povelje veoma često spominju. Terra sagrabiensis ecclesie jest posjed u Vrabču, dokazuje to povelja g. 1217., u kojoj se opisuju onodobni posjedi zagrebačke biskupije, pak se kod posjeda Rabuch (Vrabče) veli, da granica teče „ad metam Waratyzlai ad pirum iuxta viam tendentem ad ecclesiam". Ova crkva je bila crkva svih svetih. (Tkalčić M. E. Z. I. p. 40.) Calz je vapneni kamenolom, koj se još danas u Vrabču rabi. U povelji g. 1217. se kao medjaš biskupskog posjeda spominje „Calissa" (1. c), a oba imena Calz i Calissa dolaze od rieči calx. Crkva svih svetih spominje se u diobnoj povelji g. 1367. izmedju Nikole III. susedgradskog i Nikole IV. stenjevačkog, koja ustanovljujuć medjaše posjeda Stenjevec veli : „quod rivulus Stenouch vocatus, temporibus perpetuis 10