VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)

Strana - 144

144 gjarski naučenjak Ignac Acsâdy

w

). Prva izišla knjiga ide od god. 896. do 1490., to jest od doseljenja Magjara do smrti Matije Korvina. Acsâdy dobro je poznat sa svojih studija iz habsburžkoga doba, no i ova mu je svezka valjana, dakako napisana je s magjarskoga stanovišta, pa tako u tom naročito hrvatski poslovi prolaze, kao obično. Uza sve to što je Fraknoi iztaknuo u posljednjoj svojoj radnji, u kojoj saobćuje poznato pismo kralja Ladislava opatu Oderiziju, da je Hrvatska s Ugarskom „mirnim putem" (békés ûton) došla u savez, Acsâdy ipak voli Paulerovu tvrdnju o silovitoj okupaciji. Englez Hodgson izdao je povjest republike mletačke od početka do god. 1204.

11

). Djelo svoje razdielio je na četiri glave: u prvom govori o početcima, u drugoj o utemeljenju državnoga života, u trećoj o politici mletačkoj za krstaških vojna, a u četvrtoj o utemeljenju posjeda na Levantu. Djelo je daleko bolje od svega što je dosada o tom pisano, tako Lebreta, Daru-a, Romanina i Gfrörera, tek se opaža vrlo rgjava sprema autorova u ustavnim stvarima. Odnošaji prema Hrvatskoj obradjeni su razmjerno kratko, a inače u duhu mletačkom. Za osvojenje' Petra Orseola god. 1000. dobro kaže, da je to „dogadjaj kapitalne i neprolazne važnosti po Veneciju" (pg. 181.). Ima i nekih hronoložkih zabluda, tako drži da je duždevo vjenčanje s morem utemeljeno god. 1000., a zna se da ta svečanost započe tek oko god. 1177.; onda krivo kaže, da je pravo gradske patrijaršije prošireno i na Dalmaciju god. 1157. mjesto 1155. (Kukuljević: Cod. dipl. II, 54—55). Osobito je važno ono, što pisac kaže o mlet. mornarici i o tipovima ladja; to je prava studija. O monografijama izviestit ću u narednom broju „Viestnika". 10

) Acsâdy: A magyar birodalom tortćnete a kütfök alapjân. Elsö kötet (896— 1490; Budapest 1903. Vel. 8°, 792. n

) Hodgson: The early history of Venice from the foundation to the conquest of Constantinople a. d. 1204. With map and plan. London 1901. Vel. 8°, pg. 473. Dr. Ferdo pl. Šišić.