VJESTNIK 6. (ZAGREB, 1904)

Strana - 142

142 Gjukić i Radonić objelodanili su nekoliko vrlo zanimljivih, priloga za prošlost patrijara Arsenija Crnojevića i prve godine srbskoga crkvenoga života nakon velike seobe od god 1690.

3

) Generalni intendant Gjukić, radeći u carskom arkivu bečkom, naišao je na tri nepoznata pisma spomenutoga patrijara, a sva tri su iz god. 1690. i to jedno je upravljeno na cara Leopolda, drugo na grofa Stratmana, dvorskoga kancelara, a treće kancelaru ugarskom Blažu Jaklinu. Radonić opet objavljuje (ne kaže od kuda ih ima) četiri došle nepoznate izprave ; prva je pismo patrijarovo caru od 28. juna 1694., u kojem ga moli da potvrdi njim posvećenih sedam episkopa i to Isaiju Djakovića za episkopa temišvarskog, sa sjedištem u manastiru Hodošu, Siefana Metohijca za ep. sriemskog sa sjedištem u Vrdniku (Ravanica), Jeftimija Drobnjaka za ep. segedinsko-egerskoga, Jeftimiju Popovića za ep. beogradsko-budimskoga sa sjedištem u manastiru Grabovcu, Jefrenta Tetovca za ep. mohačko-sigetskog sa sjedištem u manastiru Braninu (u Baranji), Spiridiona Stibicu za ep. vršačko-sebeškog sa sjedištem u manastiru Mesiću (u Banatu) i Jefrema Banjanina za ep. jenopoljsko-varadskoga. Drugo osobito zanimljivo pismo piše kardinal Leopold Kolonie (hrv. podrietla) dne 6. jula 1694. ugarskoj dvorskoj kancelariji, u kojem joj izriče mišljenje svoje o predstave

1 patrijara Arsenija Crnojevića, kojom patrijar traži neograničenu slobodu u vršenju kanoničkih vizitacija i potvrdu novo-postavljenih sedmero episkopa ; patrijar se tuži na hrvatskoga bana grofa Adama Battyânyja, moleći zaštitu protiv njega, jer da ga on spriečava po svojim ljudima u vršenju zvanja, naročito u vizitacijama. Kardinal Kolonić dokazuje da car ima pravo uzkratiti patrijaru i posvetu i vizitaciju, te želi da se srbski narod predobije za uniju. Treće pismo potiče od egerskoga biskupa Gjure Fönesyja (u julu 1694.), u kojem on javlja ugarskoj dvorskoj kancelariji, da će vizitaciju patrijara Arsenije u svojoj diecezi brahialnom silom spriečiti. Napokon sadržaje četvrti dokumenat molbu patrijarovu od 16. juna 1706. caru Josipu I., da se potvrde ona privilegija što su Srbima obećana pri prelazu u Ugarsku (1690). Taj posljednji dokumenat sadržaje i dosta gradje za razumievanje same seobe. Naš odlični suradnik, a poznati slovenski naučenjak Dr. Franjo Kos, profesor u slov. Gorici (Görz), izdao je prvu svezku svoga osobito važnoga djela, u kojem misli • skupiti sve historičke spomenike što se odnose na povjest slovenačku od najstarijih dana do konca srednjega vieka; zbirka ta sastojat će se od deset knjiga.

4

) Ova prva knjiga ide od god. 501. do 800. Ponajprije donosi autor „Zgodovinski pregled" u kojem razpravlja o starom zemljopisu Norika, Panonije, Istre, Venecije, njihovim prvim žiteljima, kršćanstvu i ostalim rimskim kulturnim institucijama. Potom je govor o iztočno gotskoj državi i crkvenim prilikama. Poslije toga govori Kos o Slovenima i njihovim vojevanjima s Byzantincima sve do god. 600., onda o stalnom doselenju Slovenaca, njihovoj samostalnosti i krštenju. Onda prelazi Kos na važnije dogadjaje na medja ; a slovenskim; tude je govor o oglejskoj i gradeškoj crkvi, o počecima franačkoga gospodstva po Slovenskom, te napokon navodi autor alfabetskim redom historičke izvore od Agathije do „Vita s. Virgilii iuvav. episcopi". Kod svakoga izvora napomenuto je sve što se o njemu znade i onda izdanja. Gradju samu, koja obuhvata najveći dio knjige, donosi izmiešano hronoložkim redom i listine i izvadke iz pisaca u već spomenuto doba, a dodan je svakom broju (ima ih 336) podpuha literatura i vrlo često komentar. Prema tome dakle, Kos je uredio svoje djelo kao što su Račkijeva „Documenta", samo da je sve na jednom uredio po kronologiji. 3

) Gjukić: Tri pisma srpskog patrijarha Arsenija III. Crnojevića. Letopis mat. srp. vol. 219 (III. za 1903) pg. 30—38. — Radonić: Prilošci istoriji Srba u Ugarskoj krajem XVII. i poč. XVIII. veka. Let. mat. srp. vol. 223/4 (I. II. za 1904,) pg. 189—220. *) Dr. Franjo Kos : Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku. Prva knjiga 501-800. Ljubljana 1903. Vel. 8°. LXXX + 416