VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)

Strana - 68

68 cieloj buni glavnim krivcem Ljubojevića označili, jer da su kod njega već u studenom prošle godine bunu ugovorili. 1 Kada je topolovački kapetan Schellhorn počeo utjeravati namet, te naj­prije 12 a zatim 14 opornih krajišnika dao batinjati, urečen bje sastanak u Severinu, te su vodje buntovnika naložili 20. veljače pod najstrožjom kaznom, da od svake kuće dodje u Severin glava obitelji i da sa sobom dovuku svoje častnike. Pošto spomenica župe križevačke popunjuje neke viesti o samoj buni, koju sam već prije opisao, to saobćujem izvorni spis, koga sam naknadno dobio. Die itaque 20. prima noctis vigilia omnibus intimatum est, ut die 21a. Januaru jam in pago Rovische' condunabantur ac ibi cum supremo vigiliarum praefecto Capitaneos Svaigar et Habianecz nec non magistrum vigiliarum Komugovics missos a Collonello ad comprimendum tumultum interceperunt 22. et Komugovicsium ex equo depositum variis ludibriis affectum, nudis pedibus iter prosequi compellebant, tandem non potenti ocreas restituerunt, ac sie in via Zdravo kum trudentes et percutientes salutabant, quasi restituentes ipsi ictus ab eodem in exercitiis propter deffectus aeeeptos et sie cum omnibus compatrizatum, ita usque Szeverinum martyrizarunt, ubi data ipsi in domo vigiliarum exigua quiete, manu truncatum laeva, qua se ad columnam tenebat ne extrahatur, ac ex alto inter Confertos projectum pedibus, fustibus, sudibus­que praeustis usque ad animae exhatationem mortis genere durissima mactarunt. Eadem tyrania laidinandium Czediak sustulerunt. Die autem 23. Januaru Com­pania ab Illova adduxit Kercselics quem postremum post brevissimum tempus facto videlicet sanguineo consilio raptatum conculcatumque mactarunt. Die tandem 24. hoc eodem tormentandi genere, prius bene percussum mactarunt Capitaneum Busiakovics ac Feldwebl Szvett. Quinque hos viros meros cat­holicos sustulerunt nec morte contenti nudata eorum corpora opprobriose in Szeverino campo projecta, etiam omni sepultura per Septem prohibuerunt dies''. Križevačka spomenica govori i o buni u samom gradu Križevcu, koja je buknula 8. veljače, nu nije nipošto u savezu sa krajiškom bunom. Toga je dana po nalogu sudca Kešera objavljeno Križevčanom, da se na temelju novog popisa imade plaćati od svake kuće i zemljišta 5 F. R. ; od oranica desetina i u ime none 2>/ 2 groša, od vinograda desetina, te od svakog kopača 2 novč. ; od svakog voza drva iz obćinskih šuma 1 nč. Čuvši taj proglas gradjani, raz­žestili su se i navalili na gradsku kuću, tražeći svoja privilegija, pak ne našav u ladici privilegija niti gradskoga pečata, zlostavljahu činovnike, naročito Heteja, te ih u tamnicu bacili. Napokon su doznali, da privilegija i pečat imade sudac Kešer, koji je boravio u taj čas u Lužnici kod podbana Raucha. Križevčani poslaše oda­slanstvo za njim, pak on se i povrati kući, nu doznav putem u Tkalcu, da mu Križevčani o glavi rade, pobježe u Zagreb, te im odanle posla privilegije i pečat. 1 Krčelić Annuae str. 153. - Liber mem. Par. Cris.

Next

/
Thumbnails
Contents