VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)

Strana - 55

55 HHAKO HÉ A\OpÉ HÉrO llpOA^TH . a TOH 3ÉMAH pHEHOH ÉC8 ME'küJH CSHMA HCTOKA 3EA\AA /K r \pl1KKEIllil^a t HA KOH É TpCkÉ AIH^OBHAA AHr8THliA 3IApA 3EMA4, KU AP^H KOHBOA<» lIïTAp AP dîKOfKH * H K)pAH H [lïTAp A\APKOB(H)1Î. H MH CTOA 3l'ApA P(É)M(É)HH CAHUJABkUJH rOBOpEHHE A\(H)" K (y) A (H) M (H) HO H CAAÏKEBO H H3$BHAHBUJH A D ( KCE TAKO TA CTBAp JfO" AHAA, KilKO E KHUJÉ P(Ï)H(É)HO H KHA^H J\A A\HK(S)A(H)HA HSA H KAH/KHf CBOE HA K8|I TE 3EMAE H KAHÎKHH HE tiE HHEA<*H 'l'OI'A KSlIA 8MHHHTH H TOAHKOE ,\A HHTKOp HE HpOTHKH KA1KKHH HII J\,A OH H HH ÖCTABAA HH OnOBHAA HO 3AKOH8 A/IHK(8)A(H)U,E IVT npOA^HivA TÉ 3EMAE, A BAAKA ÎKÉHOM HETOKOM KaTApHHOA\ IVT KSriH A A A TA 3EA\AA ÉCT HpO r \,dH«V fipAKO CRHTkAO H OMHTO, H HA TO J(OTHCAAO A<*TH H A<*CMO AHCT EAAJKS ÎKÉHOM HErOBOM HdTApHHOAA C nEHATOAV BHc($)tiHM OnliHHÉ KA(H)UJKE KAKO J\,A TA 3EMAA OCTA t> HMÎ KSHHEHO ISAAKS KEHOM HÉrOKOM KATA" PHHOM KHMHTO HHM H Mi% OCTAHKÖ H HAKOH OCTAHKA HACAHAHHKOA\ HHJf BOAHH 8/KHBATH H 3AA0JKHTH H lipOA^TH H A^P 1 ^™ H OCTABHTH KOA\8 E HHM AP Ar0 H "PH r k A/V(H)K(i5)A(H)H,A SKH,\HHH£ CTOAA KA(H)UJ­K(o)rA AHKAp J\KA,\(t)ciT, A HpBO KHUIE BA3EO AHKAp CTO TAKO, A<* A\(H­K(8)AA HOCBHA(O)HH CBOHM É3HKOM 8 CTOAS &A ÉCT HAAIIEH H K(8)HTÉHT 3A OMS 3(É)MA$ AHlïAp CTO H AK*A(*ME)T. npHCTABH TOMS Ppr(8)p PöMHii, liKOB GKHIlAp(H)ii, CB(H)A(O)H,H HKAH IIUJ(É)H(H)HH*», A\(H)K(8)AA IIUJ(É)­H(H)M(H)1Î, IIÉTAP A/VAPKOK(H)1Î, IÏETAP IIOMAHTHIÎ, HKAH &MHA(H)H(H)1Î, RSKALUH A\OT(H)M(H)1Ï, HB(A)H KHTÉ3(H)1Ï . riHcay HvAJOpAH AV(a)pK(o)K(H)fi K(JHH(H)A(H)P OH1Î(H)HH M(H)C(E)|LA MA'kA HA A,AH . K • AHT rHH\ M . 8 . H UIÉCTAECET AHT TEK(i$)tiÉ. Original na pergameni, pisan bosansko-hrvatskom ćirilicom, u grofa At­temsa kod Gorice, a dobio sam ga dobrotom g. prof. Dra. Fr. Kosa u Gorici. Dva pečata ]otkinuta. Mikula (Mikulica) Ružnović prodaje pred kliskim stolom svoju zemlju ,,u Tišićih" Blažu Jakovliću i ženi njegovoj Katarini, kćeri Ratka Tvrtkovića. Pomenuti Mikula Ružnović bijaše nekad rečenu zemlju dao ,,u zaklad" Ratku Tvrtkoviću za sto libara, a sada ju ustupa za daljih dvadeset libara zetu i kćeri Ratkovoj „vičnim zakonom" u podpunu svojinu. Isprava je izdana i napisana od Jurja M(a)rkovića, kančilira općine kliske na dan 20. svibnja god. 1460, a sam je pravni posao obavljen ,,u stoli kl(i)škom na misti uzanom na Kruščici." Gdje je ta „KruŠčica", tada uzano ili navadno mjesto kliskoga stola ili suda, stajalo, ne možemo odrediti; možda je to današnje selo Krušvar (Dicmo gornje) izmedju Klisa i Trilja na Cetini. Kliska župa ili knežija bila je u 15. stoljeću dosta prostrana; njoj su pripadala 1409. sela Suhi dol, Prgomet i Zbič (villae Sui Dol, Pargometh et Zbich in comitatu Clissiensi in regno Dalmatiae, Fejer, Cod. dipl. X. 4. p. 718), nadalje selo Osoje (villa Oszoye, in districtu de Chino, comitatus Clisii, Arkiv za jug. povj. VII. p. 69—71). — Selo Radošić stajalo je na medji grada Klisa (villa Radosich iuxta conflnia castri Clisii posita, Arkiv za jug. povj. VII. p. 68). Na čelu kliskoga stola spominje se „knez Pavao knez kliski". Tko je taj

Next

/
  • Layout
  • Zoom
  • Rotation
Thumbnails
Contents