VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)
Strana - 262
262 Za povjest slavenskih apostola imamo da zabilježimo još jedan zanimljivi prinos od poznatoga ruskoga naučenjaka Lamanskoga, koji razpravlja o „Žitiju sv. KiryIIa" kao o historijskom izvoru 21 ). Po njegovom je mnienju pisac panonske legende izkitio obje misije sv. braće, naime onu Saracenima od god. 856. i onu Kazarima na Krim ; Lamanski gleda da ih s toga stegne na pravu i prirodnu mjeru. Cedomil Mijatović razpravlja o porodičnom podrietlu srbske kraljice Jelene (1250.—1314.), druge ili treće žene kralja Stjepana Uroša I. (1240.—1272.), a matere kraljeva Stjepana Dragutina (1272.—1281.) i Uroša II. Milutina (1281.—1320.), te dolazi nakon vrlo oštroumna i savjestna razpravljanja na osnovu obilne gradje, do sliedećih rezultata: kraljica Jelena ili je kći Raoula de Courtenay, conte di Chieti, ili kći Jelisavete Courtenay, sestre carigradskoga cara Batduina II. de Courtenay, žene Odona, gospodara od Montague, od porodice burgundskih vojvoda. Na svaki način ona je iz iz francuzke porodice de Courtenay' 12 ). Profesor austrijske historije na bečkom sveučilištu, Oswald Redlich, vriedni nasljednik na žalost prerano preminuloga Alfonsa Hubera, objelodanio je nedavno troškom Wagnerove knjižare u Innsbrucku obširno djelo o prvom njemačkom vladaru iz dinastije Habsburžke 23 ). Ma da se o Rudolfu Habsburžkome do sada već nebrojeno puta i od strane ponajboljih radnika pisalo, tako da u glavnom štogod nova donieti više nije možno, ipak je stručna kritika ovo djelo o-obitim priznanjem pozdravila, što je najbolji dokaz, da je bilo potrebno. Mnogobrojni radnici, prešastnici Redlichovi, u Austriji, Češkoj, Ugarskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, znali su pojedine detalje točno i jasno utvrditi, oslobodivši ih raznih zabluda, krivih tumačenja i neizpravnih dodataka, a onda mnogogodišnji samostalni rad autora samoga baš u toj partiji, naročito oko kritike izvora i prikupljavanja novih vrela bili su oni momenti, koji učiniše isto djelo potrebom znanstvenom. Redlich pak odista je zadaći svojoj podpunoma zadovoljio, jer nam je podao djelo izcrpivo u svakom obziru, pouzdano do najmanjih sitnica i skroz provejano pravom kritikom, daleko od svake primisli i savremene tendencije. Gradju svoju razdielio je pisac u tri knjige. Prva se bavi .Habsburgovcima prije Rudolfa, pokazujući kako se pradomovina ove glasovite porodice ima tražiti u Elzasu, a ne u Švicarskoj, te kako joj se najdrevniji članovi spominju već u X, stoljeću, onda s prilikama u jugo-zapadnoj Njemačkoj prvom polom XIII. vieka, s interregnumom nakon propasti roda Hohenstaufovaca/ te konačno sa samim Rudolfom prije njegova izbora za njemačkoga kralja (1273.). Druga nam knjiga prikazuje ponajprije sam izbor, onda odnošaje novoga kralja s papom Grgurom X., s Češkom i Ugarskom, rat od godine 1276. do 1278., katastrofu češkoga kralja Pïemysla Otokara na moravskom polju, te dalje političke prilike do godine 1282. Treća je knjiga poglavito posvećena nutarnjim prilikama, te svršava kraljevom smrću u nedjelju dne 15. jula 1291. U dodacima priobćeno je devetnaest došle nepoznatih listina i četrnaest genealožkih tablica, kako roda Habsburžkoga do Rudolfa i njegove djece, tako i njegove rodbine i nekih savremenih odličnijih njemačkih porodica. Izvrstan i podpun registar imena i mjesta zaključuje ovu važnu novu publikaciju. 0 odsudnoj borbi što ju je vodio kralj Ludovik I. s republikom mletačkom za posjed Dalmacije izmedju godine 1348. i 1358., napisao je vrlo dobru radnju Dr. Dane Gruber 2i ). Ona je zapravo nastavak njegove ranije radnje „Vojevanje Ljudevitoga I. u 21 ) V. J. Lamanskij: Žurnal minist, narod, prosvješćenija 1903. sv. za april i maj. (Gl. Let, mat. srp. knj. 220. pg. 98—99). 22 ) Cedomil Mijatović: Ko je kraljica Jelena? Istorijska studija. Letopis Matice srpske knj. 217. (sv. I. za 1903.) pg. 1—30. 2:J ) Redlich: Rudolf von Habsburg. Das deutsche Reich nach dem Untergange des alten Kaisertums. Innsbruck 1903., vel. 8 U , 811 pg. Ciena 16 K 80 f. (14. Mar.) u ) Dr. Dane Gruber: Borba Ludovika I. s Mlečanima za Dalmaciju (1348.—1358), (Rad jugosl akad. vol. 152) Zgrb. 1903.
