VJESTNIK 5. (ZAGREB, 1903)

Strana - 263

263 Dalmaciji s hrvatskim velmožama i s Mlečanima od god. 1342.—1348.", što je izišla u programu gimnazije požežke još godine 1888., a dieli se na dva diela. U prvom su prikazani dogadjaji za osmogodišnjega primirja (1348.—1356.) u Dalmaciji i nastojanje Mlečana da se opet sklopi po njih pogodan mir, a u drugom sam rat (1356.—1358.) i konačni zadarski mir (18. februara), kojim se Venecija bolnim srcem odrcče gospodstva nad cielom Dalmacijom, počev od polovice kvarnerskoga zaliva, pa sve do medja Drača sa svim zemljištima njezinim i gradovima, a podjedno morade dužd izpustiti iz svoga naslova ono „dux Chroatiae et Dalmatiae". Upotrebljeni su svikoliki izvori, te pomnom kritikom proučeni. 0 ratu što ga je vodio bosanski ban Tvrtko s ugar. kraljem Ludovikom I. god. 1363., napisao je referent na osnovu svega pristupnoga materiala jednu studiju, u kojoj želi pokazati, da treba pomenute godine razlikovati dvije posebne vojne, jednu u julu koju je vodio na Sokol-grad na Plivi sam kralj i drugu u septembru ili oktobru pod Srebrenik u Usori, koju su vodili palatin Kont i nadbiskup primas Nikola; u toj posljednjoj vojni izgubljen je i veliki kraljevski pečat'

2r>

). Nadalje dokazuje referent da se krivo datira smrt kralja Tvrtka dne 23. marta 1391., već da je ona usliedila nekako oko 14. ili 15. Februaru iste godine; kraljem se pak isti Tvrtko okrunio ljeti 1377'

2,i

). 0 ugarskim plemićkim generacijama do prve pole XIV. vieka napisao je Karâcsonyi obsežno djelo i to tako, da niže pojedine generacije alfabetskim redom. Slažući težkim trudom i na osnovu obilnoga objelodanjena i neobjelodanjena materiala pojedine genealogije, pokazuje ujedno, kako se pojedina generacija ciepala u familije (grane). Osim nekih velikih ugarskih familija, koje se često i kod nas spominju, kao što su Csaki, Balogi (odatle ban Derenčin 1493.), Akoši (ban Mikac 1325.—1343.), Dorožma (Gorjanski), Banča (Horvati), nas mora da najviše zanima treća knjiga u kojoj autor napose govori o slavonskom plemstvu (pg. 195 -207), iztičući ove porodice: Batheis (oko Gline 1278.), Bonyanim (oko Blagaja 1243.), Bracon (oko Gline 1233.—1256.), Bratila »u zagreb. žup. 1242.), Bochka (u križ. žup. 1271.), Chanov (u križ. žup. 1265.), Cincemir (u zagreb. žup. 1242.), Cvetković (kod Jaske), Drživoj (u križ. žup. 1244.), Dragoslavić (u podgorskoj župi 1257.), Drugšen (oko Kamenskoga 1262.), Goslić (oko Drežnika 1292.), Grobić (1244.), Gyurze (oko Gline 1234.), Jačkovec (oko Ozlja 1316.), Jamnički (1283.), Kamarcha (oko Koprivnice 1244), Klokoč (oko Gline 1269J, Koraničanić (1243), Krašić (kod Ozlja 1249.), Ladihović (oko Gline 1243.), Ponona (oko Une 1278.), Pribić (1249.), Rata (oko Gline 1225), Tolonić (1228.), Vratimirić (kod Jaske), Vitez Hutinjanin (1243.), Zlat (oko Krstinje 1328.) Nadalje govori Karâcsonyi, no vrlo kratko (kao i kod slav. plemena) napose o hrvatskim plemenima, te iztiče : Boiće, Cudomiriće, Dlamočane, Doganiće, Giviće, Gušiće, Hlivnjane, Jamometiće, Kačiće, Kukare, Lapčane, Lisničiće, Mogoroviće, Muriće, Police, Slavogostiće, Subiće, Stupice, Subiniće, Ivačiće, Tugomiriće, Vireviće i Sudiniće. Taj hrv. dio izradjen je poglavito na osnovu Klaićeva rada u „Radu" vol. 130. J5

) Dr. Ferdo pl. Šišić: 0 ratu bana Tvrtka s ugarskim kraljem Ljudevitom I. god. 1363. (Studije iz bosanske historije I.) Glasnik zem. muzeja za Bosnu i Hercegovinu Teč. XV. (1903.) pg. 319—325. 26

) Dr. Ferdo pl. Šišić: Kad je ban Tvrtko postao kralj srpski i bosanski i kad je umr'o. (Studije iz bos. hist. II.) Glasnik zem. muzeja za B. i H. XV. (1903.) pg, 325—327. 7

) Dr. Karâcsonyi Jdnos: A magyar nemzetségek a XIV. szazad közepeig. 3 vol. Bdpst. 1900—1903. (I , X. -j- 464, ciena 9 K; II., 500 str., ciena 9 K ; III! L, 254 str. ciena 5 K).