VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 57

57 Iz toga Krsto Minale g. 1692. priepisa maticu ovoga našega primjerka. Preko koliko je dakle ruku je ovaj spis do nas došao ! Da je ovo izvorna listina iz dobe Mladena bana, kako tvrdi Rački, nije moguće vjerovati. Valjalo bi nam sve prenieti u doba Mladena II., sina bana Pavla I. Šubića, Banica, t. j. g. 1312.—1322. Nu i kad bi se dalo vjerovati, da je onaj MAGNVS umetnut od „nevjesta pisaoca" mjesto BANVS, i onaj incliti regis mjesto inclitl bani i da je datum g. 1104. pogriešno zabilježio, ali kako se dade protumačiti Hernerova tvrdnja, daje on tobože priepisao godine 1189. za Bele II.? Mora se dozvoliti, daje i ovo izmišljotina, inače bi bio prijepis stariji od originala za više od sto i petdeset godina. Ako je Herner izmišljotina, onda pada sve. Ciela listina nosi na sebi očite tragove veoma kasne patvorine. Kaštelansko polje u listinama X.

—XIV. vieka nazvano je podmorje, a ne primorja, kao ovdje. Sto se obično zove terra ovdje dolazi terrenum, rieč nepoznata u darovnicama starije dobe. Imena utemeljitelja ne odaju veliku starinu, kao : Barthulus, Sancho (Zanko), Nicolota, Stancho, Charstvo (Krsto). Stanko je bez dvojbe ime poznato tekar u XVI. vieku.

1 Ja sam uvjeren, da ova listina spada u patvorine XVI. vieka ili početka XVII. Sama sadržina listine odaje, da je ona nastala u doba, kada su neki stali otimati crkvena dobra, da se utvrdi posjed beneficija.

2 Ova listina nije obstojala godine 1566. U tome nas utvrdjuje činjenica, da je Petar Kambij, bivši cancellarius nadbiskupa spljetskoga te godine na 22. travnja učinio popis dobara, t. j. terrenorum, vinearum, locorum et iurium Ecclesiae parrochialis SS. Michaelis de Lasane et Martini de Chruscevich super Castro Cambiorum, na temelju izkaza učinjenih od samih kmetova na zapovjed samoga kneza (iuxta depositionem factam per colonos virtute praecepti emanati pro parte clarissimi Domini Comitis dictis colonis et villicis).

3 Da je te godine obstojala ova fundacijonalna isprava, gdje su popisana potanko sva dobra gore spomenutih crkava, ne bi bilo trebalo sazivati kmetove, te na temelju njihova izkaza popisati beneficijalna dobra. Pošto pak jedna osuda nadbiskupa Marka Antuna De Dominisa iz godine 1604. predpostavlja djcleći ova beneficijalna dobra, da je juridički posjed utvrdjen, i pozivlje se indirecte na ovu izpravu, zaključujemo, da je ona već tada bila poznata. Valja još spomenuti, da je g. 1557. Mletačka republika izdala naredbu, da se popisu javna dobra, ili da se uredi katastar. Na to su uzsliedile pravde i jagma, tko će si više toga prisvojiti. Tko je bio moćniji i pametniji, izvukao je bolji kraj. Tada su nastale svakojake izprave, da se dokaže zakonitost posjeda. 1 Opazka urednika: Gosp. pisac se vara, pošto je krakovski biskup Stanislav proglašen svetcem god. 1253. 2 Eo quia ipsarum ecclesiarum certae lites et quaestiones per circumadjacentes movebantur et metae ipsorum usurpabantur ... Ad instantiam patronorum . . . registravi . . . eo quia ^certas lites habebant cum suis adversariis occupantibus eorum iura. 3 Štampa Castel Vitturi str. 15. Ovo je zbirka odluka, osuda, ustanova, koje se tiču javnih dobara u općini Kaštel Lukšića. Tiskana je početkom ovoga vijeka na temelju avnih spisa.