VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 56
Prilog za povjest falsifikata u Dalmaciji. Patvorena fundacijonalna isprava u Kaštel Kambelovcu kod Spljeta. Kad je Rački putovao Dalmacijom i tražio po pismaram i knjižnicam dalmatinskim stare spomenike, upozori ga tadašnji kambelovački župnik dr. Pave Batina u Britvicu na ovaj fundacijonalni list svojeg župskog beneficija. Rački ga pročita i začudjen nazva ga curiosum, te o njemu piše: „Listina nije sačuvana u matici, nego u novijem priepisu. Ali i bez toga svaki će pogoditi, da, ako i nemamo ovdje posla s krivotvorinom, imademo pred sobom listinu od vremena bana Mladena, na kojega se pečatu čitao nadpis: MLADINVS CROATIAE ET DALMATIAE BANVS, kojega posliednu rieč čitao nevješt prepisaoc MAGNVS. S toga se i u listini imalo mjesto INCLITI REGIS čitati INCLITI BANI, a u godinah imala izpasti jedna rieč, jer godina 1104. ne bijaše VII., nego XII. indictio". 1 Rački je dakle uvjeren, da ova listina nije falsifikat, nego na dva mjesta pogrieŠno pročitana i prijepisana izvorno nepatvorena listina. Nu, meni se čini, da je veoma teško vjerovati, da je „nevješt prepisaoc" baš na dva odlučna mjesta pogriešio. Ovo je prava patvorina iz druge polovice XVI. vieka. Neki Henrik Herner, klerik zagrebačke biskupije, kraljevski bilježnik kliske općine, kaže, da je za kralja Bele IL, a za kneza i namjesnika kliskoga Volaslava g. 1189. prepisao ovu listinu iz izvornika, što ga podrobno opisuje: Taj izvornik je nosio pečat od crvenog voska, na pečatu je bila otisnuta kraljeva slika, a oko te slike bio je nadpis: MLADINVS CROATIAE ET DALMATIAE MAGNVS. Kaže, da je pečat bio jasan, kao i ciela listina. Na koncu pripovjeda, da je on ovo izpisao na želju crkvenih patrona, koji su to željeli imati poradi nekih pravda i razmirica, a da je pridodao pečat kneza Volaslava. Hernerov prijepis iz godine 1189. bio bi mladji od izvornika iz godine 1104. za samih 85 godina. Ovaj Hemer i njegov prijepis očita je izmišljotina. Godine 1189. nije moguće bilo vjerovati, da je 85 godina prije vladao u Hrvatskoj kralj Mladen, a da je bio kliskim knezom neki Verlaslav, za kojega povjest i nezna. I to nije istina, da je god. 1189. vladao Bela II., već Bela III. Izmišljen je dakle Herner, koji bi bio priepisao ovu listinu iz tobožnjega izvornika od godine 1104., kada je tobože vladao Mladin, veliki kralj Hrvatske i Dalmacije, a u Klisu knezao Verlaslav. Nu taj tobožnji Hernerov prijepis ne obstoji, nego neki Daniel Terlaga, omiški bilježnik učini novi prijepis iz starih pergamena, svojine kaštelana Diladi(?) godine 1585. 1 „Pismare i knjižnice dalmatinske". Rad jugosl. akad., knjiga XXVI., str. 177.
