VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)

Strana - 243

243 prirediti sa velikim naporom mekan ležaj, koji ih valjda čekao bude, kada se krajini pripojili budu. Posjed gospoje Magdaleničke Gušćerovec je podpukovnik već u ime generalata okupirao, da tobože time pokaže, kako je generalat solidaran sa buntovnimi seljaci. Nu poslije se je izgovarao, da je poslao onamo 50 krajišnika da očuvaju taj posjed od pliena i paleža buntovnika, te je vlastnica za svakoga momka morala platiti 8 nč. na dan, a ipak su joj krajišnici sve vino popili i pokretnine razgrabili Autentičnost toga lista i dokaz dogovaranja krajiških častnika sa seljačkimi buntovnici potvrdjuje pismo generala Josipa grofa Draškovića, u kom veli: „Illmus Dnus. Cornes Gralis. Quicsardy de 2. laben. scrlbÄmihi, praenotantes tumultuantes Rusticos quoddam manifestum sibi plurimumc6ntradictorium ad dnum V. Colonellum Mihalyevics misisse, quod manifestum pfatus. Illmus D. Gralis, ad Augustam Aulam exmisit. Ac insuper eos et tales, Eidem Ordines dedit, ut idem Tumultuantium Gravamina excipiat, et ultro ne in minimo semet ad Jurisdictionem Regni immittat, excipienda autem Gravamina ubi pfato. Illmo. Grali. repraesentata fuerint, Confestim ad Augustam Aulam mittent

a

. Osim toga se znade, da su buntovni seljaci sa ukradenim blagom u generalat bježali, kad je regnikolarna vojska došla, — kolovodje su se u generalatu sakrivali. Podban je poslao Hranilovića, da zamoli krajišku komandu, neka nepušta buntovnike u generalat, ako li dodju, da ih uhvati, a castnici su istoga Hranilovića pod raznimi izlikami kod sebe zadržavali dulje vremena, te podbanu ništa odgovorili nisu, samo da se buntovni seljaci imadu vremena posakriti

3

. Taj dogovor krajišnika i njihovih častnika sa buntovnimi seljaci nije bio bez posljedica, jer su seljaci prigodom bune izdali parolu, da neće više biti kmetovi, nego vole biti krajišnici. U Kalniku progovori Kušić sabranomu narodu: „ne bojte se ma detca, / budete vsi pod krajinu i tlaku već nebuste delali, ove kopunare (t. j. gospodu) / treba sve požgati i popaliti." Njemu da je krajina poručila, neka pale, oni da će im u pomoć doći. Opominje svoje, neka se junački vladaju ,,i ako se vezda \ ne budu verno držali, jaj jošće i onomu detetu, koje je v materine utrobe, —• sbog punte ove trpeti moral bude"

4

. Utjecaj krajišnika na seljačku bunu, razabire se i po okolnostih i obsegu bune, jer je u isto vrieme i na isti način kao po dogovoru na svih I mjestih buna buknula, — a što se obsega tiče, to su se seljaci pobunili samo i u onih krajevih, koje su krajišnici pozivajuć se na svoja privilegija svojatali, ; da pripadaju generalatu. Preko Lonje i Save se nitko bunio nije. Kod iztražnoga povjerenstva, koje je u Zagrebu pod predsjedanjem grofa Althana u 1 Krčelić Annuae str. 189. 2 Arkiv bar. Raucha br. 175. Pismo gener. Josipa grofa Draškovića iz Varaždina 4j3 1755. podbanu J. Rauchu. 3 Krčelić Annuae str. 189. 4 Smičiklas Poviest II. str. 335. 17