VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 240
Buna varaždinskoga generalata i pograničnih kmetova godine 1755. v. Krajiško odaslanstvo pošlo je 20. siečnja u Beč obilno obskrbljeno novcem, što su ga buntovnici sabrali, nu umah po odlazku te deputacije zalazili su krajišnici medju susjedne kmetove, nagovarajuć ih, i prieteći se paležom i smrću, ako se ne pobune proti svojoj gospodi te krajišnikom ne pridruže. Naročito pako biva to u okolici križevačkoj, jer se nadaju da će njihova deputacija pod utiskom još sveudilj trajuće bune u kraljevstvu, tim više polučiti kod kraljice l . Sva je prilika, da je Ljubojević sa Domjanićem još u Severinu ugovorio, da se umah po odlazku odaslanstva u Beč, pobune kmetovi, jer su pronadjena pisma Domjanićeva na seljake, u kojih ih pozivlje, da ubiju predsjednika popisnog povjerenstva Ivana grofa Patačića, Josipa Rafaja, županijskog sudca Kašnera itd. Ta pisma su prigodom iztrage predložena povjerenstvu 2 . O sebi Krčelić ne piše, da su ga seljaci radi popisa mrzili, ali Stiepan Krušec, govoreći o buni spominje osobito njega : „ideo perniciem Zagrabiae imminere turbam, quod hic loci omnia contra eandem cudantur tela: quod hic loci existèrent nobiles, a quibus misera plebs tot injuriis lacessita: quod sibi dari postularet RR. Kerchelich trucidandum, a quo omnia bona tam exacte conscripta" :! . Seljaci su sami kao povod buni navodili: „da se njim velike krivice delaju, što njihove pravice raztrgavaju, što svako leto skoro sve povekšavaju, vrabčeve glave, kaj od starine nije bilo, moraju vu orsag davati, zvan toga, da su letos znova popisani i da polag novoga popisanja morali bi plaćati i od zemlje od koje tlaku delaju i od vola i od krave, konja, trsja, žene, dece, od svoje glave z jednum rečjum od vsega, kaj siromak človek ima i zato da njim ni moguće tolikih trhov orsažkih i gospodskih podnašati, sbog toga da su se oni kak i križevačka krajina suprot stavili, — da nigda već gospodskih kudelj preli ne budu, nego da rajše hote svi do noge poginuti 4 ." Iz ovih navoda vidi se, da je sklonost kmetova na bunu bila uslied sve većma rastućeg poreza i čestih popisnih povjerenstva, pak kao što razvitak bune pokazuje, pobunili su se samo oni kmetovi, gdje je g. 1754. popis proveden. Bližnji povod buni bio je bez dvojbe utjecaj krajišnika na kmetove. Ljubojević je sa krajišnici od početka bune pak do odlazka deputacije u Beč 1 Tajni dvorski arkiv: Izviešće podbana Raucha od 26'2 i 2712 1755. banu. 2 Krčelić, Annuae str. 161. :i Katona 1. c. str. 539. 4 Smičiklas: Poviest hrvatska II. str. 334.
