VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 241
241 boravio u Severinu, proučavajući privilegija i sastavljajući pritužbe. Krajišnici su temeljeć se na privilegija svojatali tadanje djelove kraljevstva medju potoci Rasinjom, Glogovnicom, Lonjom i Čazmom, pak su taj kraj g. 1749. i 1754. prigodom popisa reklamirali za generalat. Kmetovi imali su u obsegu te po krajišnicih pretendirane medje, oranice, livade i šume, a bili su rodbinstvom i tastbinom svezani sa krajišnici. Za posjede, koje su kmetovi držali u neprcpornom zemljištu generalata, do sada nisu ništa plaćali, niti nikakvu robotu davali, a nakon popisa g. 1754. popisan bje i kmetovom od ovih posjeda namet za monduru, pod prietnjom, da će im se posjed oduzeti, ako nameta platili ne budu, pak je uslied toga jasno, da je u interesu mnogih kmetova bilo sdružiti se sa krajišnici u buni proti nametu za monduru. Osim toga ohrabrili su kmetove za sdruženje s krajišnici u buni, glasovi, da je nadvojvoda Josip odobravao generalatsku bunu, stoga ju niti nije došla vojska ugušavati, te se nijednomu ubojici ništa dogodilo nije, već su slobodni svojim se kucam vratili, a izaslanik Beeck im je obećao izpunjanje svih zahtjeva: „privilegiorum ad litteram et prouti ipsi vellent, cxecutionem." Sve te činjenice uplivale su svakako na kmetove, te su bili skloni buni tim većma, što su već i zemljomjeri, kako je već prije spomenuto, zabijali medjaše u smislu proširenja generalata. Krajišnici pako su se bojali, da se bude ban sa stališi opirao proširenju generalata u smislu njihovih privilegija, pak su držali, da je najshodnije pobuniti seljake proti vlasteli, popaliti njihove dvorove, a tada će se sa vlastelini nagoditi odštetiv ih za posjed novcem. Osim toga stalo je krajišnikom i do toga, da ne budu samo nesjedinjeni buntovnici smatrani, već da i katolički kmetovi buni se pridruže, jer će im dvor laglje oprostiti pobunu, pošto se je znalo, da na dvoru katolici veliki upliv imadu *. Nadalje imade dokaza, da su i krajiški castnici u sporazumku i dogovoru sa buntovnimi kmetovi. Svagel piše iz Križevca podbanu medju ostalim ovo : Muži bi silum radi krainšćani postati, ne pako da bi klaku delali. Kešeru (sudac križevački) pako ne dosta da mu se Krainšćani groze nego i isti muži, koji hoteli su silum vu varaš (t. j. Križevac) dojti njegovih i Kašnjarovih hiž razmetat i razkapat, da bi od komande (krajiških častnika) ne bili razgovorjeni, kamo vse sad svoje Ablegate zmed sebe pošiljaju 2 . Da je pako ovaj navod istinit, dokazuje sljedeće pismo, koje je za seljačke bune uhvaćeno, te u hrvatskom originalu poslano banu i ugarskom kancelaru Nadasdu. Originala ne ima, nu prevod kojega radi znamenitosti u cielosti donosim, glasi ovako: „Michael v. Michaljević Obrist Leut. Gener. Varasd. Communitati Regnicolarium. Salutem a Domino Deo precor Vobis mea Communitas regnicolaris ! Sicuti in Litteris meis anterioribus, statim scripto significaturum promisi, nempe, dum a meo Dno Generale ad Vos veniendi faccultatem acquiram vel non ? sic recte modo a supramemorato Dno Generale, tanquam Vice-Generali Comendante Inclyti Nostri Generalatus Mandatum et Responsum tale acquisivi : 1 Krčelić Annuae str. 187—190. 2 Arkiv bar. Raucha br. 255. Pismo Svagelja od 4\3 1755. iz Križevaca podbanu Rauchu. i
