VJESTNIK 4. (ZAGREB, 1902)
Strana - 161
161 dok Guicciardi ne izmoli od generala Keuchela, da se ta parnica njemu povjeri. Sada je Ljubojeviću jasno bilo, da je on izgubljen, jer je Mikašinović Guicciardi-ja svojim laskanjem i lukavošću posve osvojio, — dočim Ljubojevića general niti preda se puštao nije. Dok je još Petazzi u varaždinskom generalatu bio odredio je, da se ustanove točno medjaši medju generalatom i križevačkom županijom, jer je radi tih medjaša neprestanih pravda bilo. Zemljomjeri generalata su izradjivali nacrte i opredeljivali medjaše bez sudjelovanja regnikolarnih izaslanika, samo po uputi krajišnika, uslied toga su nastala razna trvenja, jer su zemljomjeri zalazili i u preporna zemljišta, — a i takova, koja su ne preporno vlastničtvo plemića bila, samo su ih krajišnici na temelju svojih privilegija svojatali, a to je bilo zemljište, što ga zaokružuju rieke Rasinja, Glogovnica, Lonja i Čazma. Ovo su zemljište krajišnici prigodom popisa g. 1749. i 1754. reklamirali. Naravski da su se tomu svojatanju vlastelini i kmetovi opirali, pak su naročito podanici kaptolskih Toplica protjerali zemljomjere sa svog zemljišta. Nu gdje se nisu vlastelini i kmetovi silom opirali, tamo su zemljomjeri na preporna zemljišta medjaše zabijali, jer je general Petazzi kanio medjusobnom zamjenom zemljišta generalata i kraljevstva točno urediti i izravnati granice, da se predusretnu barem u buduće pravde i nasilja. — Ovu izmjeru zemljišta nepovjerljivo su gledali krajišnici i kmetovi, obsvjedočeni budući, da se zemlja samo za to mjeri, da porez veći bude. Nižje priobćena representacija nabraja u 35 točkah neurednostih uprave častnika, protežiranje stranaca a zapostavljanje domaćih sinova, prigodom promaknuća; sniženje plaće god. 1752.; uvadjanje raznih krajišnikom nepoćudnih novotarija. Sve te okolnosti su silno uzrujavale generalat i susjedne podanike. Gorivo nezadovoljstva se sa svih strana gomilalo, trebala je samo iskra da plamen bune zahvati sav narod. Najbližji povod bune prouzroči Guicciardi nalogom, da sc razporeže namet za novu monduru, koj je iznosio 120.000 for. 1 Pripreme za sjajni doček kraljice u kraljevstvu potaknuše taštoga generala, da i njegov generalat sjajno opremljen dočeka kraljicu, pak je u tu svrhu odredio popis svega krajiškoga imetka, ne izuzev ni biskupa, samostana i popova, da se prema posjedu namet razporeže. Taj namet izazva silno, sveobće negodovanje a najvećma se opiralo nesjedinjeno sveštenstvo. Istodobno su se u križevačkoj okolici radi popisa g. 1754. uzrujavali Rafajevi i Erdödy-evi podanici, te dolazili k plemiću Stjepanu Domjaniću na Preseku pitati ga, što li im je činiti na uztuk proti predstojećim novim porezom, koji će bezuvjetno sliediti iza tako točno i strogo provedenoga popisa. Domjanić bio je veoma pismen, ali čovjek nemirne i buntovne ćudi, koj je najvećma volio razdor i neslogu medju ljudmi prouzrokovati, stoga je podanikom savjetovao, da se umah opru svim novotarijam makar i oružanom rukom, uputiv ih, da će se i krajišnici s njimi družiti, koji su razdraženi proti svojim 1 Tajni dvorski Arkiv u Beču: Fasc. 254. Protokol ratnoga vieća od 24./2. 1755. Pošto pojedine listine dvorskoga i ratnoga arkiva nisu numerirane, već samo nose datume, to ih i tako citiram.
