VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 22

22 To je isti Dioniz, koji se je odlikovao u neprijateljstvima medju Stjepanom III. i grčkim carem Manuelom I., te početkom g. 1166. i 1167. zapovijedao ugarskoj vojsci u Srijemu. Pod Stjepanom III. god. 1171. i 1172. nalazi se medju velmožama, a da se ne spominje čast, koju je obnašao.

1 God. 1184. on je palatin, ali samo neko vrijeme, pošto već god. 1185. nekoga Tomu nalazimo palatinom. Dioniza nalazimo samo još godine 1186. velikim županom bačke županije, gdje je njegova karijera i započela.

2 9. Subanus (Soban) 1183. Spominje se medju velmožama kao Cuban već god. 1164.

3 Oko 1180. velikim je županom ostrogonske županije.

4 Po Fejéru II. 189. on je 20. travnja 1175. banom slavonskim. Da ovo datiranje nije točno i da se ima u kasnije vrijeme staviti, u tome su istražioci suglasni; oni ju stavljaju u god. 1185. Meni se taj datum takodjer ne čini točnim, već ja držim, da Šubanovo banovanje pada u god. 1183. Pošto jè ovo pitanje ponukalo mene i nekoga drugoga istražioca, da izmijenimo o njemu svoja mnijenja, to upućujem one, koji se za to zanimlju, na „Szazadok" godište 1898. str. 359—361. i 468—471., gdje imade argumenata pro i contra. Željeli bismo dalja mnijenja o onim razlozima i njihovoj temeljitosti. 10. Podban Macharias dg. Monoszlć 1189. Biskup Mihajlo Skradinski potvrdjuje u svibnju 1189. opatici Boni neka zemljišta u Bunjanima, koja joj neki Brukonja hoće da otme, te nalaže, da ju u posjed onih zemljišta uvede Slovinjin sin Drašen; uz to naglasuje, daje pohodio u Zadru boravećeg dvorskog suca i podbana Machariju, te je tom zgodom primio tužbu Brukonjinu. Medju prisutnim svjedocima bio je i Slaven Dimitrija.

5 Wenzel VI. 146. usuprot ima, da je isti biskup Mihajlo u ožujku 1181. u prisuću Slavena Dimitrije i drugih svjedoka izjavio, da je preda nj došao Petrić, odvjetnik samostana sv. Dimitrije, te podnio tužbu proti tome, što Brukonja i neki Saracenus otimaju zemljišta u Bunjanima. Kad je on (biskup) saznao, da je Vuk (Farkaš), palatin ugarskoga kralja, s komesom Machareusiusom u Zadar stigao, pošao je k obojici, pozvao je onamo tužitelje, te izreče osudu, po kojoj Bonu, opaticu spomenutog samostana, uvede u posjed zemljišta, o koja su se prepirali, kao pristav župan Drašen, sin Slovinje. Na prvi se pogled čini, da je jedno od ovih datiranje netočno, osobito bi se lahko misliti moglo, da je Makarija već god. 1181. bio dvorski sudac; nu mi znademo, da je god. 1188. Dominik dg. Miskocz bio dvorskim sucem, a godine 1192. da je ponovno obnašao ovu čast. Ali protuslovlje samo je prividno. Godine 1181. Bona je tužiteljica, Brukonja optuženik. Bona dobije parnicu, te ju uvede u posjed Drašen, Slovinjin sin, kao pristav biskupov. U pratnji palatina, koji je tada boravio u Zadru, nalazimo komeša Makariju i kninskoga biskupa Flaska. Osam godina kasnije (1189.) drži Brukonja, koji sad već ima sinove, nužnim, da parnicu obnovi; on je tužitelj i prevrne 1 Fejér II. 186. Sopronmegyei okmânytâr I. 3. 2 Knauz I. 132. 3 Fejér VI. 2., 413., gdje je povelja krivo u god. 1174. postavljena. 4 Wenzel I. 69., bez datuma; vrijeme se može opredijeliti iz analize imena onih velmoža, koji su ondje ubilježeni. 6 Fejér II. 247, i VII. 1„ 178.