VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 19

19 Petar, nadbiskup spljetski, riješava god. 1164. u vrijeme bana Ampoda neku parnicu, koju već od nekoliko godina vodi predstojnica samostana Bona radi nekog posjeda. Opatica navadja u svojoj obrani, da ovo dobro samostan već odavna posjeduje, te da je za to već jedan put u toj stvari dobila parnicu pred Albeususom, koji je u ono vrijeme bio „in loco bani" i da je taj Albeusus povjerio nekomu Bogdanici, da izvrši osudu. Poslije dodje u istoj stvari Cippin

1 brat Stjepan „loco fratris sui" s nekim Petranom, koga je ban poslao sa svojim bratom i obojica su dali pravo opatici. Na temelju toga potvrdjuje dakle nadbiskup sud Stjepana, brata tadašnjega bana. Pošto je Stjepan po riječima povelje „loco fratris sui venit", dakle mjesto svoga brata bana, imao da ovu stvar istraži, očevidno je, daje Albeusus, koji je prije takodjer u istoj stvari posredovao „in loco bani"

, bio samo zastupnikom, povjerenikom tadašnjega bana; po tom dakle nema se pod Albeususom misliti ban Beloš ili u opće kakav ban. Ime bana Beloša bilo g. 1164. u Hrvatskoj suviše poznato, a da su ga mogli nazvati Albeus(us) protivno svakoj povelji, koja ga spominje. K tome još dolazi, da se ime Albeus u madžarskim listinama zbilja dosta često spominje. God. 1166. jedan je Albeus nadkomornik kraljev,

2 te je to po svoj prilici onaj izaslanik banov od god. 1164. Jedan veliki župan gjurske županije (1264.), Konrad dg. Szâty, jeste sin Albeusov i t. d. 6. Apa I. 1158. U povelji, koju je god. 1108. kralj Koloman izdao za Trogir, spominje se medju velmožama i neki Apa; ali iza god. 1108. nestaje mu trag. Istom god. 1150. nailazimo opet na nekoga Apa, koji već onda obnaša visoke časti i u velikoj je milosti kod kralja; godine 1152. spominje se on samo kao komes; ali god. 1156. zove se velikim županom bodroškim; god. 1157. on je komes ; god. 1158. poznajemo ga najprije bez svake pobliže oznake kao „princepsa" države, zatim kao kurialnoga suca, te postaje iste godine (1158.) banom Slavonije; po sebi se razumije, da je njegov naziv ban „Arpa", koji samo jedan put nalazimo, samo pogreška pisara ili sastavljača. Kako je dugo banovao i kad je umro, ne zna se. Gledom na njegove obiteljske odnošaje mogu ovaj put gdješto novo pribilježiti. Prije svega vrlo je vjerovatno, da je on sin onoga Ape, kojega nalazimo godine 1108., pošto se to može držati ne samo radi istog imena, već je i vjerovatno, da je kao osobiti ljubimac kralja Gejče II. bio sin jednog odličnog muža. Ali on je imao i brata. Spomenuli smo već kod Beloša, da opatica Bona god. 1164. pripovijeda, da je iza Albeusa u Hrvatsku došao neki Stjepan, brat Cippe, namjesto svoga brata, a s nekim Petranom, koji je tada bio pod vlašću ugarskoga kralja, te da je tu izrekao osudu u njenoj parnici. Na drugome mjestu iste povelje

3 opet se veli, da je taj Stjepan brat nekadanjega bana ; ne ima dakle sumnje, da je ime Cippa u toj povelji samo izopačeno, odnosno krivo pisano ili čitano ili možda samo krivo štampano za „Appa", te možemo držati Stjepana, odaslanika banova i bratom bana Ape, o kom bratu u ostalom ništa više ne znamo.

4 1 Sravni o njemu ono, što niže slijedi. 2 Wenzel XI. 38. (bez datuma, ali izdano oko g. 1166.). 8 Fejér II. 169. 4 Da bude stvar potpuna, budi ovdje spomenuto, da Pauler (o. c. I. 378. 381.) bana Apu odrešito zove bratom ostrogonskoga nadbiskupa Luke. Na str. 637 istoga djela,