VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 189

189 Osvrnimo se ponajprije na oveći elaborat, što ga je Patačić izradio. Na početku izvještaja pozivlje se na zak. članak 19 1729, koji odredjuje, da se Židovi iz zemlje izagnaju. Prema tomu nije bilo umjesno, da su neki gradovi ovaj zakon izigrali i Židove pripustili pod uvjetom nameta i to u Križevcu od glave po jedan, a u Koprivnici po dva forinta. Odakle im temelj tom nametu, da li zak. članak 10/1595? Ta ovaj odredjuje namet od 50 denara na mjesec po osobi. Po zakonu se dakle ne mogu Židovi u zemlju pustiti, ali taj zakon nije probitačan za samu zemlju; jer s kojeg god stanovišta promatrali predmet nema razloga, da se Židovi izključe iz zemlje. Sa stanovišta religioznoga ogriješuje se o vjeri svojoj, tko je netolerantan prama drugim vjeroispovjestima, dok ovi ne spriječavaju blagostanje zemlje. Ni sa stanovišta političkoga ne može ništa protiv njih navesti, van onaj općeniti prijekor, da varaju. Ali ako je ovaj prijekor istinit, čemu imade m o zakona, ako ne da zločine i prestupke kaznimo? U ostalom se čovjek ni od prijevare sljedbenika drugih (nežidovskih) vjeroispovjesti ne može drugčije obraniti, van da se oštrinom zakona proti njima postupa. U prilog Židova valja pako navesti stanovište gospodarstveno. Oni su većinom trgovci, a trgovinom cvatu gradovi. Oni će veće poreze plaćati, podizavati tvornice, trgovinu sa rukotvornom robom; ne će lih robu dovažati iz inozemstva, nego domaće proizvode izvažati i tako novaca u zemlju donesti. Iz ovih razloga grof je Patačić u opće za to, da se ukinu iznimni zakoni, što za Židove opstoje.

1 U kr. otpisu, upravljenom na varaždinsko kr. vijeće, traži se izvještaj o ovim točkama: 1. kada počimlje pobiranje takse tolerancijalne, naime ove u Hrvatskoj; 2. da li taj običaj postoji i u drugim županijama osim u križevačkoj; 3. da li Židovi smiju polaziti sajmove; i to 4. na temelju kojeg zakona? Zadnje dvije točke nijesu napomenute u pritužbi zaladskih, nego u podnesku tolnavskih Židova. Varaždinsko je kr. vijeće ovaj kr. otpis priopćilo svim županijama i gradovima i od njih zatražilo izvještaj.

2 Samo Što se njegov otpis razlikuje od kraljevskoga u tome, da je prva točka : da li se plaća taksa tolerancijalna ; druga je naravno točka sasvim izostala u pojedinim upitima, nego je druga jednaka gornjoj prvoj, a dalje se treća i četvrta slažu sa točkama kr. otpisa. Iz odgovora županija i gradova razabiremo, da je svuda drugčiji običaj postajao. Županija križevačka odgovara, da po zakonu samo rimokatolici smiju u zemlji obitavati, zato se za Židove odredio županijskim zaključkom (27. ožujka 1770.?)

3 namet od 1—2 for. takse tolerancijalne; dočim grad Križevac piše,

4 „budući da ne dolaze Židovi u ovaj grad ili bar veoma rijetko, stoga se od njih nikakova taksa ne utjeruje." Taj se odgovor dosta nejasnim prikazuje, sravnimo li ga sa već napomenutim podacima, prema kojima su u Križevcu pače i stanovali Židovi, a osim toga izriČno se Koprivničani pozivlju na križevački običaj, „nadje li se koji Židov, da trguje u gradu (in gremio civitatis) 1 Prilog u gore navedenom F 44, je bez datuma, jer konac manjka. 2 F 50 upravljen na žup. srijemsku od 15. lipnja 1770. F 43 upravljen na žup. križevačku od 11. rujna 1770. 3 F 176, 3. srpnja 1770. 4 E 92, 10. listopada 1770.