VJESTNIK 3. (ZAGREB, 1901.)

Strana - 149

149 Ovu rezoluciju, koja po sadržaju potječe iz mjeseca travnja god. 1745. ovdje nepromienjenim pravopisom doslovce priobćujemo. Ona je sjajan dokaz baš materinske brige, kojom je ta velika kraljica bila prožeta naprama nesretnom narodu Slavonije. Glasi ovako: SDtc comissary alle bretj baben trt bem incorporations wercï bi§ jum fcbluS in allen unb jeben gefebäften gufamen unb gemeinfcbaftliđ) ju arbeiten, befjentwegen folle nur ein instruction üor feI6e gemadjt werben unb wo alle ïjiefige 3 capi unterfđjrtben unb alfo aud) ibre beriebt abjuftattcn Ijaben werben an ïeine ftelte particulariter, fonbern gerab an ntid) unb alle 3 nnterfdjribner, bie instruction folle 6tS 3 may mir concerttrter borgclcgt werben, ebe fie nod) ju ftänben gefebriben, alle überpjjtgfeitcn au^ulaßen. (Sin gleidj.y fotte gefdjeben Wegen ber instruetiones tior bie magistraten ber bretjen comitatenses ber bret)en comitattern possegiensis, veroeziensis, szirmiensis, bie alfo obne Weiter bertcht utebr toerbleiben, aud) nidjt abzuwarten ba§ atteö ausgemacht fetje wegen ber neuen consenbsion, fonbern benen comissarien ernftlid) aufzutragen, ba§ btfe» ba3 erfte fiaubt augennteref fet)u folle, bie lent bon ber ungfeicbbdt ju befreiten, unb alfo mit anfang novembris ber anfang gemacht werben folle, unb ift ju feben baê 6er) übergab ber comitatter Patatich oon beuett croatischen ftänben al§ comissary gugleid) bcnent werbe, wie er c§ ju Valpo Ware, unb nur einer oon ritterffanb nod) fnnte barju gegeben werben, wetdjeö burd) bie canzley gc= fdjeben bötte, wie nicht weniger aud) big bem 3=ten ben tiortrag Wegen ber obergefpätt. 33 ai Witt Sljerefta. B. t/ Artis heraldicae notitia brevis, cui privata institutione in seminario Zagrabiensi S. Josephi operam dedit, et ex qua vertente anno scholastico publice respondit probus, ac ingenuus adolescens Joannes Worsich, Styrus Luttembergensis, rhetoricae auditor, ejusdem seminaru alumnus, musicus. Zagrabiae. Typis Joannis Antonii Jandera 1772. Ova mala zanimljiva knjižica obsiže 13 listova u velikoj četvrtini, a na koncu dodana joj je bakrorezna tabla sa 64 tipa grbovnih štitova. Kako iz naslova ove knjižice razabiremo, sastavio je ista Ivan Worsich, rodom iz Luttenberga u Štajerskoj — bez sumnje po imenu sudeći Slovenac. Taj Worsich bijaše pitomac seminara sv. Josipa u Zagrebu, slušatelj retorike, a k tomu i glasbenik. Nauci heraldike posvetio je skroz privatni mar, te je iz ove i na javnom ispitu odgovarao. Ovo svoje djelce razdielio je pisac u dva diela : De heraldica in génère, i De heraldica in specie. Prvi dio imade 5 paragrafa, od kojih su 1.—4. sastavljeni u formi pitanja i odgovora. §. I. nosi naslov: Nomen, origo, institutio, finis Heraldicae; 10 pitanja s od govorom. §. II. Scuti gentilitii partes principales; 8 pitanja i odgovora. §. III. Scuti gentilitii partes minus principales ; 9 pitanja i odgovora. §. IV. Scuti gentilitii ornamenta; 7 pitanja i odgovora. §. V. Heraldicae regulae. Drugi dio obseže 5 paragrafa i to: §. I. Insigne imperatoris Romani. Tu opisuje grb, kakav su rabili car Franjo I. i Marija Terezija kao rimski car i kralj ugarski i t. d. §. II. Insignia Romanorum regis et eleetorum S. R. I. Tu opisuje grb rimskog kralja (dvoglavi orao, koji nosi na prsima grb Austrije i Burgundije spojen u jedno), te grbove knezova izbornika. §. III. Insignia regni Hungariae. De insigni Hungariae regis, i de insigni Hungariae Mariano. Tu opisuje i tumači poznati grb kraljevine Ugarske, i grb, u kojem se vidi slika B. D. M. s djetetom Isusom, koji da potiče iz vremena Ladislava svetoga.