VJESTNIK 2. (ZAGREB, 1900.)

Strana - 159

159 nike. Iz toga možemo mirne duše zaključiti, da je i ime „kralja" Petra, koji se kod Muglena ne spominje, Kćzina prikrpina. Ovaj umetak nije ispravan. Glede imena „kralja" Petra dokazat ćemo to poslije, a glede imena „Patur Gozdia" odmah. Riječ Gozdia nije madžarska, već se svodi na hrvatsku riječ „Gvozd", a to znači šumovitu planinu, pa se na balkanskom poluotoku nekolike planine tako zovu. Radi srodnosti sa rječju „gvozden" t. j. „od željeza" preveo je arcidjakon Toma tu riječ krivo sa „ferreus" govoreći o Ladislavu, da je došao „usque ad alpes que dicuntur ferrée"

1 Dokazat ćemo kasnije, da ni primjedba „sedes enim hujus regis in Tenen erat civitate" historično nije ispravna. Pošto ta primjedba nije prešla u kasnije kronike, koje su iz Kéze ispisavane, možemo uzeti za vrlo vjerovatno, da je u Kézin rukopis mnogo kasnije interpolirana. Da se vidi, kako najstarije kratke vijesti sve to više rastu, kako se kite sve više neistinitim pojedinostima, štampamo evo mjesta iz Bonfinijevih „Rerum hungaricorum décades." Ovo djelo nije pouzdano ni u čem, ali nam jasno pokazuje, kako postaju i rastu neistinite vijesti. Mjesto o Ladislavu glasi: O Kolomanu: Ladislaus, qui in Illyrico tune age- Pag. 239. Colomannum aiunt, collatis bat et Sclavoniae regnum a sorore le- cum Petro signis, qui eius regionis gatum et ab ipso ante propugnatum, rex erat, in monte Modrusiae editisditione Ungaricae adiecerat. simo, quam Petergazdiam, id est Petri montem, nunc appellant, atrocissime pugnasse, caeso rege Dalmatiam iure belli Hungariae adjecisse. Imo a Petro, post Ladislai mortem, qui eam Pannonibus addixerat, occupatam potius récupérasse videbatur recuperatam. Mletački izvori vade svoje vijesti o zaposjednuću Hrvatske i Dalmacije iz Kćze. Paulinus

2 uzimlje od Kćze samo prvu izreku „rex Hungariae misit exercitum in Dalmatiam et occidi fecit regem Petrum . . . isto tako Dandolo.

3 Rekosmo, da nije ispravna Kćzina vijest, po kojoj je hrvatski kralj Petar Kolomanom samim ili na njegov nalog ubijen. Dokazat ćemo ponajprije, da poslije Zvonimira nije bilo hrvatskoga kralja Petra, a onda ćemo rasvijetliti Muglenovu vijest, koja ne spominje imena ubijenoga hrvatskoga kralja. Svakako je značajno, da savremenik Kézin, arcidjakon Toma, komu su odnošaji u Kninu mogli biti bolje poznati nego Kézi, ni riječi ne kaže o tom 1 Rački uzima u Doc. pag. 485. n. 55. da je Patur Gozdia planina medju Glinom i Koranom, jer tamo ima nizko gorje, koje se i danas zove Petrova gora. Vjerovatno je, da je to ime prešlo na tu planinu od manastira sv. Petra u Slatskoj gori. U izdanju historije salonitane pag. 57. not. a. uzima Rački, da je planina Gvozd današnja Velika Kapela. Klaić drži, da se po današnjem stanju izvora to pitanje ne da riješiti. Amo spada i opaska Belae regis not. : Bulsuu, Lelu et Bolond hine egressi silvam que dicitur Peturgoz descendentes, iuxta fluvium Culpe castra metati sunt (Florianus p. 36. cap. XLIII.) 2 Muratori Ant. Ital. IV. 969. 8 Cronic. ven. edit. Muratori XII. p. 259.