VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 231

Hrvatski bani za Arpadovića (1102—1301.) 2. Bani prije i posije Belusa do god. 1225. A. Bani prije Belusa (1102—1144.) Za ovo vrieme ne može se nijedan ban ustanoviti suvremenim spomenicima, kao poveljama i drugim izpravama. No zato dade se iz ljetopisa i potonjih povelja kao posve izvjestno dokazati, da je već od kralja Kolomana bilo u Hrvatskoj banova, i da su oni bili zamjenici kraljevi, kao za narodne dinastije. Sačuvana su pače takodjer imena nekih banova. 1, Ugra (1102—1103.). U nekadanjoj stolnoj crkvi grada Raba čuva se još od 12. stoljeća dragocjena raka sv. Kristofora s glavom svetčevom. Taj sv. Kristofor bio je od davnine patron grada Raba i biskupije istoga imena, te je narod pričao mnoge legende o čudotvornoj moći toga svetca, a naročito kako su s njegovom pomoći Rabljani više puta suzbili neprijateljske navale na svoj grad i otok. Sve te legende sastavio je g. 1308. rabski biskup Georgius ab Hermolais u jednu veću legendu (Miracula s. Christophori), „kako ih je u starijim historijama (in historiis antiquis) i od starijih gradjana čitao i čuo." Legendu je štampao Farlati u svojoj povjesti rabske biskupije (Illyricum sacrum V., 231—233.). Pomenuti dakle biskup Georgije ab Hermolais pripovjeda, kako je neki ugarski kralj — sudeći po dobi, nedvojbeno Koloman — htio osvojiti grad Rab. On piše: .... „contigit ut Ungarorum rex ducem suum nomine Ugram, quem Sclavorum vulgus Banum vocat, cum magna exercitus multitudine in Dalmatiam ad expugnandum totius provinciáé populum destinaret . . Ovomu pridaje Mikoczy: „A vulgo solum an ab rege etiam, a quo exercitui erat praefectus, bani vocabulum tribu tum Ugrae? Mihi quidem maxime credibile, bani vocabulo apud Croatas recepto nuncupatum ab rege ipso Ugram, ut populus ea veteris et dignitatis specie et regiminis forma imperio novo facilius assuesceret".

2 1 Farlati, Illyrici sacri tom. V. p. 233. 2 Mikoczy, Banorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae . . . séries (Arkiv za jug. povj. XI. p. 48.).