VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 8

8 bana svaki mjesec o svom radu. Zasluge bana Ivana Erdödya po zem. arkiv priznaše i hrvatski stališi u svojoj sjednici (deputatio) dne 23. siečnja 1797., kojom zgodom mu izraziše najtopliju zahvalu. Do početka god. 1797. bijaše u zemalj. arkivu sve uredjeno izim „miscellanea" i „acta commissionum". Pošto se je mnogo zemaljskih spisa tičućih se javne uprave nalazilo u pohrani kod kaptola i biskupa zagrebačkoga, te kod obitelji, kojih su članovi nekoć obnašali čast bana, podbana i protonotara, očitovaše hrvatski stališi banu želju, da se ovakovi spisi prikupe u zem. arkiv. Ujedno iztaknuše potrebu stalno namještenoga zem. arkivara. Iz saborske sjednice od 23. siečnja 1797. upraviše hrvatski stališi molbu na kralja, da dozvoli namještenje stalnog arkivara. Ujedno opisaše povoljni rezultat uredjivanja zem. arkiva. U to vrieme zaokupi bana i hrvatske stališe velika briga glede zemalj. arkiva. Silni Napoleon približavaše se granicama zemlje. Kuda da spase pisma zemaljska u slučaju pogibelji? Najprije se obratiše na kr. ugarsko namjestničko vieće, s molbom, da im ovo dozvoli u slučaju nužde donieti zemalj. arkiv u Budim. Nu namjestničko vieće odgovori banu 4. travnja 1797., neka se arkiv u slučaju pogibelji odpremi u Osiek, a radi toga neka se sporazumi sa županijom virovitičkom. Prije nego li je gornji odpis uzsliedio, zaprieti predvidjena pogibelj. Mantova pade, a Francuzi provale u Kranjsku. U toj neprilici naloži ban Ivanu Zernčiću, da spremi arkiv u škrinje i da bježi s njime u Osiek. U tri velike škrinje spremljena su zemaljska pisma, te 31. ožujka 1797. krene Zernčić s trim kolima na put. Straža od dvojice krajiških vojnika pratila je kola. Sretno prispije u Osiek, ali dugo ne osta tamo zemalj. arkiv, jer je nestalo pogibelji, te se već u svibnju vraća u Zagreb. Opet pratiše kola tri Gyulajeva vojnika. 19. svibnja stigne Zernčić s arkivom u Zagreb. Cieli ovaj put stajao je 229 for. 47 nč., od koje svote dobi Zernčić 120 for. kao dnevnicu. Molba stališa, koju upraviše g. 1797. na kralja, nije bila još riešena, s toga podnese sam ban koncem g. 1798. sličnu molbu na kralja. Ova bude odpisom kancelara iz Beča 5. travnja 1799. riešena. Tako je dozvoljeno namještenje stalnog arkivara. Na saboru u Zagrebu 15. rujna 1800. imenovan je Ivan Zernčić zemaljskim arkivarom s godišnjom plaćom od 400 for. Zernčić bijaše vrlo marljiv čovjek, te se je mnogo brinuo za povjereni mu arkiv. Na njegovu molbu dozvoli hrvatski sabor 7. travnja 1802. člankom 5. godišnjih 30 for. za namirenje pisarničkih potreba, što će se doznačivati iz regnikolarne zaklade. U radu pomagaše Zernčiću dodjeljeni mu registrator Puntler. Kad je god. 1809. iznova zaprijetila pogibelj od Francuza, zabrinuše se veoma naši stališi. U konferenciji u Zagrebu 20. svibnja 1809.