VJESTNIK 1. (ZAGREB, 1899.)

Strana - 9

člankom 2. bude zaključeno, da se bježi iz Zagreba s zemalj. arkivom, riznicom stolne crkve i zemaljskom blagajnom. Kuda se je imalo bježati, nije zabilježeno. Na sreću minula je ova pogibelj, bez da je opet putovao naš zemaljski arkiv. God. 1812. radio je u zem. arkivu poznati pisac Martin Juraj Kovačić, gdje je sabirao data za svoje djelo „Vestigia Comitiorum". Nakon odlazka Francuza sakupljeni su god. 1813. u zemalj. arkiv spisi, tičući se francuske uprave u hrvatskim predjelima. To su t. zv. „acta Gallica". Poslije smrti Zernčićeve postade zem. arkivarom Franjo Zengevall. Ovaj upravi 14. rujna 1827. pismo na bana, u kojem razlaže potrebe arkiva, a naročito govori o uredjenju novopredanih u arkiv spisa t. zv. „acta illyrica" i „acta insurr ectionalia"

. Ujedno moli, da se arkivu preda i druga soba, koja je do tada služila registraturom. Ova predstavka arkivarova podastrta je zajedno s proračunom troškova (341 for. 35 nč.) ugar. namjest. vieću, s privitom molbom, da se dozvoli godišnjih 100 for. za pisarnički paušal, koje bi se namirivalo iz regnikolarne zaklade. Zengevall nije dugo ostao arkivarom, jer je pozvan k banskomu stolu za protokolistu. Njega zamjeni u službi arkivar Valentin Kirinić, koji kao takav već 13. travnja 1829. ureduje. Prva mu briga bijaše, da se izprave u poznatoj škrinji privilegija valjano prepišu, kako je to sabor još god. 1791. odredio. Hrvatski sabor zaključi u Zagrebu 23. svibnja 1832., da se to provede. Odredjena je i komisija, koja će taj posao rukovoditi i nadzirati. Na čelu ove stajao je ban. Ini članovi ove komisije bijahu : biskup Mirko Ožegović, grof Jurica Oršić, predsjednik sudbenog stola Vjekoslav Bužan, podban Andrija Marković, protonotar Stjepan Ožegović, Antun Kukuljević, podžupan virovitički Ivan Salopek, podžupan zagrebački Mirko Lentulaj, odvjetnik Alexander Blažeković i arkivar Kirinić. Isti saborski članak 14. pozva protonotara, podbana i sve ostale, koji bi možda posjedovali kakove zemaljske spise, da ih predadu u zem. arkiv. Kirinić nadje mlade i vrstne ljude, koji će prepisivati „privilegija". Bijahu to : Mirko Gjurkovečki, Ladislav Fodroczy, Vjekoslav Babukić, Hinko Stajdaher i Dragutin Rakovac. Plaćalo se je 1 for. po arku. Ukupni trošak nosiše razmjerno sve županije. Ove prepiše ovjerovi zagrebački kaptol po posebnoj komisiji, kojoj na čelu stajaše Ladislav Sušić, profesor zagrebačke akademije. Prepisi pohranjeni bijahu uz izvornike u škrinji privilegija. Tako je do g. 1836. prepisano 140 izprava iz škrinje privilegija. God. 1836. zamoliše hrvatski stališi kralja, da se plaća arkivara povisi na 600 for. godišnjih. Ova je molba riešena god. 1839. odpisom