VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 4

4 VIESTNiK HRVATSKOG DRŽAVNOG ÂRHlVÀ Tokom XIII. st. oblikuju se pojedine vrste izprava, koje prije nisu bile oštrije razlučene, a koje ostaju kroz ostali srednji viek kao temeljni tipovi izprava izdanih u dvorskoj kancelariji. Njihovo svrstavanje se uglavnom temelji na vanjskom obliku i nutarnjem ustrojstvu, a ne toliko na pravnom sadržaju, koji također utječe na to, koje će vrste biti izprava. Razlučivanje pojedinih vrsta počinje početkom XIII. st., a za vladanja Bele III. (IV.) (1235.—1270.) granice pojedinih vrsta izprava jasno se počinju razabirati, da podkraj XIII. st. dođu do sasvim određenog oblika i razdiobe. Tri su temeljne vrste izprava nastale, i to: 1. privilegiji (litterae privilegiales); 2. otvoreni listovi (litterae patentes) i 3. zatvoreni listovi (litterae clausae), od kojih je najznačajniji tip kraljevskih izprava privilegij. Privilegij zapravo znači beneficij, a onda i izpravu beneficija.

11 Bitna osebina privilegija je viseći pečat, voštani ili kovni, a s obzirom na sadržaj privilegij je izdan za jedan dovršeni pravni posao, kojemu daje trajnu vriednost. Po svom obliku diele se privilegiji na svečane i obične. Osim po obliku (viseći pečat) i sadržaju (dovršeni pravni posao) razlikuju se privilegiji od ostalih vrsta i po sastavu i dielovima teksta, u čemu su podpuniji, te je u koroboraciji naznačen način pečaćenja, datum po rimskom kalendaru, a na kraju teksta nalazi se godina kraljeva vladanja. Među privilegijima najbrojnije su darovnice, kojih je broj naročito porastao za vrieme natjecanja između kralja Emerika i brata mu Andrije, te se njihov broj množi tokom XIII. st. Takva je izprava i zagrebačka »zlatna bula«, koja je po svom obliku svečani privilegij.

12 Nutarnje oznake »zlatne bule« Uslied organiziranog rada oko izdavanja izprava, pa i onda kada one ne pokazuju jedinstvenije oblike, ušlo je u običaj, da se izprava oblikuje u svojem vanjskom i nutarnjem sastavu po stanovitim pravilima, po kojima se mogu prepoznati izprave pojedinih izdavača, krajeva i vrsta. U diplomatičkoj kritici su to vanjske i nutarnje oznake.

13 Ono, što se može vidjeti i proučiti na temelju vjernog priepisa, spada među nutarnje oznake, a sve ostalo među vanjske. 11 Szentpétery, o. c., str. 4. Privilegij s pravnog stanovišta jest trajna povi a-,~ stica, koju zakonito krunisani kralj daje u svečanom obliku nekoj zaslužnoj osobi, koja može biti fizička i juridička. V. dr. Fedor Breitenfeld, Zagreb, kr. i si. grad na brdu Grech, revija »Zagreb«, Zagreb 1935., str. 24. U diplomatici naziva se privilegijem obćenito svaka izprava svečanijeg oblika i trajnije vriednosti. Oznake su pak otvorenih listova utisnuti pečat i manje vanjskih ukrasa, a često govore o predmetu kraće, privremene vriednosti. Zatvoreni listovi su izdani u zatvorenom obliku (kao kuverta), te se ne mogu otvoriti i pročitati, a da se ne ošteti utisnuti pečat; govore o predmetima, obično naredbama, prolazne vriednosti. 12 »Zlatna bula« je privilegij izdan od kral-ja, dakle javna izprava, napisana latinskim jezikom, kao sve javne izprave tog vremena u Srednjoj i Zapadnoj Evropi, u subjektivnom obliku, jer kralj govori u 1. licu množine (a ne u 3. licu jednine, kao kod izprava u objektivnom obliku), što je običaj sviju kraljevskih izprava. O »Zlatnoj buli« s diplomatičkog stanovišta pisali su: dr. Josip Nagy, Zlatna bula kralja Bele III. (IV.) u: Stari i novi Zagreb, Zagreb 1925., svez. I. str. 14. i dr. Fedor Breitenfeld u spomenutom članku Zagreb, str. 21.—23. 13 Bresslau H., Handbuch der Urkundenlehre, I., I. Auf. Leipzig 1889., str. 6. Kod diplomatičkih i paleografskih stvari upotrebljavao sam skripta prof. dra. Mihe Barade. O diplomatici v. i Giry, Manuel de diplomatique, I. i II. dio Paris 1925.