VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 73

J. BUTURAC: KAPTOLSKI ARHIV U ZAGREBU 73 je zakladna svota, zatim oni, koji su posudili zakladni novac i konačno izplaćene kamate i dugovi na kamatama. Malo pomalo se knjigovodstvo pobožnih zaklada usavršava: zakladni se računi bilježe u dvie knjige (regestum maius et minus), 3, 4 i konačno u 8 knjiga, i to tako, da knjige obuhvataju po jednu, dvie i čak po šest godina. Protokoli su pobožnih zaklada zanimljivi s formalne i sadržajne strane. Oni nam pokazuju razvitak i djelovanje najstarijeg našeg dobrotvornog i novčanog zavoda. Iz njih se vidi dobro srdce naših svećenika i plemića, koji su osnivali zaklade, da pomognu bližnjega u nevolji, a zatim i novčane težkoće nekih plemića, koji su trebali zajam, ali su težko plaćali kamate i vraćali glavnicu. 5. Urbari j ski protokoli. Ima ih 206. Prema imovniku K. A-a idu od svezka 493.—698. Pisani su latinskim, hrvatskim i njemačkim jezikom. Sadržavaju popise kmetova, njihovu imovinu i obveze prema Kaptolu kao zemaljskom gospodaru, i to u 17. (sv. 494.), 18. i 19. st. Neki su protokoli oštećeni i nepodpuni, osobito stariji, ali je ipak toliko toga sačuvano, da se dade stvoriti podpuna slika o etničkim i gospodarskim prilikama na području kaptolskih vlastelinstava Sesvetski Kraljevec, Sisak-Sela, Petrovina, Varaždinske Toplice, Zagrebačka okolica (Vrapče, Sv. Šimun, Odra, Nart) i Modoš u Banatu. 6. Opcije i divizije Prvostolnog Kaptola imaju 13 protokola, u kožu vezanih i dobro sačuvanih, iz 16. (sv. 701.), 17., 18. i 19. st., u imovniku K. A-a od br. 699.—711. 7. Blagajničke knjige idu od imovničkog broja K. A-a 712—820. Prema tome blagajničkih protokola ima 109. Dva su protokola iz 18. st., a svi drugi iz i9. U ovim su protokolima sadržani prihodi i izdatci pojedinih vlastelinstava i pređi ja. Dosta je protokola oštećeno, a neki su izgubljeni. U ovoj se zbirci nalaze 3 popisa spisa iz 18. i 19. st. (sv. 745., 746., 748.), koji se spisi odnose na upravu kaptolskih dobara u Zagrebu. Popisi su zanimljivi obzirom na uredsko poslovanje, ali su bez praktične vriednosti, jer su spisi sada kronoložki — na drugi način poredani u K. A.-u — II. odjelu, u skupini »Acta Cancellariae centralis«. 8. Različni protokoli. Ima ih 39. U imovniku K. A-a zapisani su od svezka 821 do 859. Tu se nalaze statuti zagrebačkoga Kaptola iz sredine 14. st., popis prebendara i svećeničkih kandidata iz 16. i 17. st. (1589—1677.) (sv. 823.). Ostali protokoli, ove zbirke potječu iz 18. i 19. st. Većina njih sadržava sudske zapisnike različnih parnica, koje su vođene između Kaptola i plemića sjeverozapadne Hrvatske, odnosno, između različnih plemićkih porodica (Oršić, Domjanić, Rauch, Bedeković, Erdödy, Fodroczy, Jelačić, Čačković, Draskovic, Moscon i t. d.). Prema staroj signaturi ovih protokola vidi se, da su oni prije 1942. bili priloženi odgovornim spisima Acta Cap. Antiqua i Acta Cap. s. XVIII. Važni su još protokoli, u kojima se nalazi: oporuka biskupa Vrhovca (sv. 846.), imovnik Zagrebačke biskupije g. 1830. (sv. 847.), zaključci Hrvatskog sabora 1836. (sv. 854.) i 1845. (sv. 857.), Deputatio Pestina in ecclesiastics et fundationalibus 1791—1793. (sv. 855.), Protocollum intimatorum excelsi consili regni 1807.—1820. Poslije Fassiones ovo je najzanimljivija i najvažnija zbirka protokola za crkvenu, političku i kulturnu poviest banske Hrvatske. Za ovu bi zbirku trebalo izraditi katalog, da bi mogla poslužiti poviestnoj nauci.