VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 74

74 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA DRUGI ODJEL Acta sessionum Capituli U II. odjelu je najvažnija skupina Acta sessionum Capituli ili kaptolski sjednički spisi. To su spisi, koji obuhvataju najrazličnije predmete, a sjednički se zovu zato, jer se o njima razpravlja na subotnjim sjednicama Prvostolnog kaptola. Kako se svaka važnija stvar u životu i djelovanju Kaptola pretresuje na njegovim sjednicama, gdje su redovito nazočni svi kanonici, sasvim je razumljivo, da sjednički spisi sadržavaju dragocjene podatke za poviest kako Kaptola i Zagrebačke biskupije tako naših družtvovnih i kulturnih prilika. U skupini sjedničkih spisa nalaze se spisi o imenovanju biskupa i kanonika, o izboru kaptolskih vikara u doba sedisvakancije, o sudjelovanju Kaptola u upravi biskupije i u javnom životu domovine, pa i spisi o stolnoj crkvi i upravi kaptolskih dobara. Spisi kaptolskih sjednica sačuvani su od g. 1802.—1900., dok se noviji nalaze još u registraturi kaptolske pisarne. Sjednički su spisi bez prebiranja (»škartiranja«) preneseni iz registrature u arhiv, tako da su u cielosti sačuvani. Zajedno sa spisima pohranjeni su u arhivu također protokoli ili sjednički zapisnici te abecedni registri ili kazala. Kao što su se nekoć u registraturi spisi tražili i nalazili pomoću abecednog registra i sjedničkog zapisnika, jednako se radi i sada u arhivu. Ovo je medu skupinama K. A-a najidealniji i jedini slučaj. Ostaje težko i bolno pitanje, što je sa sjedničkim spisima prije godine 1802. U arhivu ih kao takve ne nalazimo. Postoji sjednički zapisnik iz g. 1775./6., zatim nakon prekida od nekoliko godina nižu se sjednički zapisnici sve od g. 1781.—1900., odnosno do danas. Abecedna kazala idu od g. 1801. pa dalje do godine 1900., odnosno do danas. Ne možemo nikako vjerovati, da bi prof. Žužić, kaptolski bilježnik te marljivi i razumni arhivist, mogao uništiti sjedničke spise starije od g. 1802. Vjerojatno je, da ih je on uvrstio medu »Acta Capituli antiqua« i »Acta saec. XVIII.« Ipak to nije posve sigurno, jer na spisima Antiqua i spisima XVIII. st. nigdje ne nalazimo oznake, iz koje bi se vidjelo, da su to nekada bili sjednički spisi. Osim toga zna se, da je Žužić analogno prema skupini Antiqua i skupini spisa XVIII. st. počeo uređivati skupinu XIX. st., koja nije sadržavala sjedničkih spisa. Prema tome, pitanje sjedničkih spisa prije g. 1802. ostaje za sada neriešeno. Sjednički su spisi razmješteni u 97 svezaka ili fascikula, a 189 starijih i novijih kutija. Starije su kutije nabavljene za bilježnika arhivista Žužića i zatim postepeno svake godine do g. 1895. Spisi od g. 1895— 1900. stavljeni su u nove kutije za obćeg sređivanja arhiva g. 1940. Kod računanja na svezke uzimalo se, da ciela godina čini jedan jedini svezak. Nažalost iz g. 1803., 1839. i 1871. nisu se spisi sačuvali, ali je sreća, što su se sačuvali sjednički zapisnici i abecedna kazala za spise tih godina. Spisi su iz g. 1803. već davno nestali, pa se više i ne uzimaju kao spisi jednog svezka. Tako se spisi g. 1802. nalaze u I. svezku, a spisi iz g. 1804. u II. svezku. Naprotiv, time što nema spisa iz g. 1839., nema ni svezka XXXVI.; i time što nema spisa iz g. 1871., nema ni svezka LXVIII. Izgubljeni spisi iz g. 1871. dat će se nadoknaditi spisima skupine »Acta Cancelariae centralis« iz g. 1871. sv. 94. i 95. Možda su pojedini spisi zabludili upravo onamo.