VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 65

J. BUTURAC: KAPTOLSKI ARHIV U ZAGREBU 65 žalost, to načelo arhivistike nije bilo lako provesti, jer — izuzevši spise kaptolskih sjednica — svi sii ostali spisi, naročito u posljednjih 40 godina, bili previše raztepeni i izmiešani. Uređivanjem ovoga odjela K. A. u god. 1940. postignuto je ipak veoma mnogo: K. A. oslobodio se nekulturnog stanja i dobio vanjsko lice liepo i ukusno. Dalje sređivanje tamošnjih spisa ne će više biti tako težko. Znanstveni je rad već sada u velikoj mjeri omogućen. Kad je na početku godine 1941. završeno sređivanje arhivske građe u II. odjelu K. A-a, započelo se odmah tada s radom u I. odjelu, koji je pohranjen kod H. D. A-a. Ovdje je rad na sređivanju bio mnogo lakši, jer su najvećio dio posla — kako smo rekli — obavili davno Marcelović i Žužić. G. E. pl. Laszowski, umirovljeni ravnatelj H. D. arhiva, god. 1917. (dopis kr. zem. arhiva br. 108—1918. od 15. V. 1918.), stavio je odprije sređene spise u nove kutije od ljepenke; poslagao je kronoložki novu, neregistriranu skupinu Acta Loci credibilis i stavio je u kutije; sređivao je još neke druge neregistrirane spise. Prigodom sređivanja spisa u I. odjelu god. 1941. opaženo je, da su kod prenošenja jednog diela K. A-a god. 1916. razdvojene čak i pojedine skupine K. A-a, koje drugačije čine zapravo jednu nerazdjeljivu cjelinu, te ih se nije nikako smjelo razdvajati. Svojom odlukom od 29. IX. 1941. br. 615 i 18. III. 1942. br. 194 dopustio je prvrostolni kaptol, da se razdvojeni spisi i protokoli opet ujedine. Nakon toga odobrenja preneseni su iz II. odjela K. A-a u I. odjel K. A-a: 1. neki spisi bolonjskog zavoda, 2. spisi požežke kolegije, 3. nešto spisa Acta Capituli antiqua, 4. urbarski spisi; 5. nekoliko urbarskih protokola, 6. neki protokoli pobožnih zaklada, 7. veći broj raznih računskih knjiga iz 19. stoljeća. U isto su vrieme iz prostorija H. D. A-a povraćeni na staro mjesto u kaptolskoj viećnici: 1. nešto spisa 19. stoljeća; 2. acta iuridica; 3. neka acta personalia canonicorum; 4. neka acta Metropolitanae ecclesiae; 5. neki spisi vlastelinstva Sisak i Modoš. Preneseni su spisi i protokoli stavljeni na odgovarajuće mjesto, pa su tako osakaćene zbirke liepo popunjene. Nakon ovako obavljenog prienosa diela arhivske građe učinjeno je još ovo: 1. stavljen je žig Kaptolskog arhiva na sve spise I. odjela K. A-a i na jedan dio spisa II. odjela K. A-a; 2. skupine, registrirane po Žužiću, pregledane su, pa ukoliko su neki spisi bili poremećeni, stavljeni su sada na svoje mjesto; 3. neregistrirani spisi sređeni su po stvarnom i kronoložkom redu te pomoću numeratora proviđeni signaturom; 4. katalozi i protokoli proviđeni su dvjema naljepnicama: na vanjskoj je stavljen inventarski broj, a na nutarnjoj kratki sadržaj; 5. kako su stare naljepnice na kutijama od ljepenke (»fasciklima«) bile pisane slabom tintom, lošim rukopisom i s mnogo pogrješaka, nabavljene su i naliepljene nove ukusne naljepnice, pisane tušem i kaligrafski; 6. nakon mnogih i različitih predradnja sastavljen je »Imovnik Kaptolskog arhiva, I. odjela«, koji do tada nije postojao. 4. U ovom prikazu želimo potanje pokazati, kakvo je sadašnje stanje K. A-a. Ići ćemo od skupine do skupine najprije u I., a zatim u II. odjelu. Kazat ćemo, kako je pojedina skupina nastala, što sadržava, kolika je njezina važnost za našu crkvenu, narodnu i kulturnu poviest, na koji se način može pronaći građa, koju želimo obrađivati i što bi još