VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 66

66 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA trebalo učiniti, da pojedine skupine K. A-a mogu podpuno poslužiti poviestnoj nauci. Svrha je dakle ovoga prikaza, da bude u prvome redu praktički vodič kroz K. A. i posluži onima, koji namjeravaju obrađivati građu K. A-a. Osim toga iskreno želimo, da ovim prikazom potaknemo druge, neka arhive pomno čuvaju od vlage, prašine, požara, tatova, a osobito od nemarnih službenika; neka arhive srede i tako učine pristupačnim poviestnoj znanosti. Poviest K. A. uči nas, da je K. A. stoljećima pomno čuvan i požrtvovno sređivan, ali i to, kako su naoko maleni propusti prouzročili veliku štetu, zbog koje je kasnije trebalo ulagati mnogo truda za obnovu cielog arhiva i pojedinih spisa. PRVI ODJEL Acta Capituli antiqua Jedna od najvažnijih skupina K. A-a jest skupina Acta Capituli antiqua. Ukratko je zovemo: skupina »Antiqua«. Skupina ima nominalno 127 svezaka, ali stvarno samo 118 svezaka, a to zbog toga, što svezci br. 80, 85, 86, 89, 90, 93, 97, 98 i 102 ne postoje. Svezke od 1.—100. sređivao je i katalogizirao prof. Žužić g. 1821.—1824. Iz kataloga (ili abecednog registra) vidi se, da su posao oko sređivanja i katalogiziranja obavljala dvojica, jer se u katalogu nalaze dva rukopisa. No u katalogu nigdje nisu zapisani svezci 80., 85., 86., 89., 90., 93., 97. i 98. Prema tome, u doba sastavljanja kataloga ti svezci nisu ni postojali. Kako je došlo do toga, da su spomenuti svezci »preskočeni« te da nisu sređeni ili katalogizirani, nije nam danas poznato. Sastavljači su kataloga zacielo imali namjeru katalogizirati sve starije spise, ali — činjenica je — nisu namjeravani posao dovršili iz nama nepoznatih razloga, nego je nakon završenog njihova posla ostalo nekoliko tisuća spisa nekatalogiziranih. Kako su katalogiziranje obavljala dvojica — valjada Žužić i uz njega još netko drugi — nije taj posao išao redom, nego je jedan katalogizirao jednu vrstu spisa, drugi — drugu, pa se na koncu dogodilo, da je 8 svezaka »preskočeno«, a 18 svezaka naknadno sređenih nije katalogizirano. Vrlo je vjerojatno, da su nekatalogizirani spisi djelomično ili u cielosti trebali izpuniti »preskočene« svezke. Sređivanje skupine Antiqua nastavio je kanonik Ivančan na početku 20. stolj. Sredio je spise u svezku 101., 103. i 104., ali kataloga nije sastavio. Pogrješno je stavio protokole o izboru kaptolskih službenika medu spise Antiqua, i to kao svezak 105.—107., 109. i 110. Ta je pogrješka popravljena 1941., pa su ti protokoli uvršteni u skupinu protokola, kamo i spadaju. Ostaje pitanje, šta je sa svezkom 102., koji je Ivančan imao srediti. Ne možemo vjerovati, da bi ga on »preskočio«. Vjerojatno je, da je postojao prije godine 1916. i da se kasnije zametnuo. Nekatalogizirani spisi Antiqua sređeni su uglavnom po godinama i uklopljeni u svezke od uključivo 105. do 127. Na pojedine spise stavljena je signatura s numeratorom. Acta Capituli antiqua obuhvataju posebničke spise i izprave K. A-a od g. 1201.—1700., t. j. od najstarijih pa do konca 18. st. Ima doduše i u drugim skupinama posebničkog diela K. A-a izprava i spisa iz vre-