VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 7

Z. TANODI: ZAGREBAČKA »ZLATNA BULA 7 izdavanje izprave.

21 Kod važnih pravnih poslova, sadržanih u privilegijima, predhodio je kraći ili dulji postupak, prije negoli su izdali samu izpravu, a naročito onda, kada bi kralj podjeljivao kakvu posebnu milost, osobito kakvo darovanje. Najobičnije bi kod darovnica, osobito gradskih, učinio molbu na kralja onaj, koji je želio izpravu, sam ili pomoću posrednika (dostojanstvenika, kraljice i si.), i to u prvoj polovici XIII. st. ustmenim putem. To je peticija (petitio). Ako li je darovanje usliedilo kao nagrada za zasluge učinjene kralju, ili je koji drugi razlog potaknuo kralja na darovanje, t. zv. motivacija (motivatio), izprave to navode. Kod »zlatne bule« kralj je odlučio osnovati grad na brdu Gradcu kraj Zagreba, da utvrdi onaj dio zemlje: »illam partem regni ad securitatem confinii

... munire et firmare«; darovanje dakle nije nastalo na temelju peticije, nego motivacije. Darovnice često kažu, da se kralj posavjetovao s dostojanstvenicima, prije negoli je usliedilo darovanje, a to ima i »zlatna bula«, koja kaže, da se kralj posavjetovao sa slavonskim banom Dionizijem i drugim prvacima kraljevstva: »communicato consilio cum... Dionisio bano totius Sclauonie et aliis regni principibus«.

22 Naracija »zlatne bule« ide od »quod cum nostre custodiant inconcussas«, te sa »conditiones itaque ...« počinje dispozicija (dispositio), koja zaprema najveći dio teksta i ide do »sic terminatur«. Ona je najvažniji dio izprave, jer je izraz očitovanja volje izdavača,

23 da se izvrši pravni čin. Dispozicija »zlatne bule« sadrži povlastice, koje je dobio Zagreb (Gradac) od Bele III. (IV.) i tako postao slobodnim kraljevskim gradom. Izprave, kojima se utvrđuje dolazak gostiju (hospites), te se osnivaju kraljevski gradovi, u XIII. st. većinom sadrže pravo izbora sudca i sudovanja, slobodno seljenje, pravo održavanja sajmova, označuju svotu godišnjeg poreza i drugih podavanja, a više puta su naznačene granice posjeda.

24 Prava, da se tako, izrazimo, gradska politika prema Pleidellu

25 za Arpadovića počinje od Bele III. (IV.). On osniva niz gradova, kojima daje veće ili manje povlastice (privilegije), odnosno potvrđuje već postojeće, i to 1238. Szombathélyu, 1240. Baršu, 1242. Zagrebu, Samoboru, Varaždinu, Petrinji, 1243. Szepes Olasziju, Zolyomu, 1244. Pešti, Vukovaru, Körmendu, Krapini, 1247. Beregszâszu, 1248. Njitri, 1249. Szini, 1253. Vâgujhelyu, Križevcima, 1254. Dobronyi, Bâbaszéku, 1255. Besztercebânyi, 1257. Jastrebarskom, 1263. Füzitöu, 1265. Komâromu i 1269. Késmarku. Darovnice ovim gradovima izdane su većinom kao obični privilegiji, a ima i svečanih, kao Zagrebu, Szombathélyu, Pešti. U navađanju povlastica nema nikakva redoslieda i pravilnosti, niti jedinstvenosti po obsegu i sadržaju, što dokazuje, da tada nije bilo nikakva formulara niti običaja, kako treba sastaviti tekst gradskih darovnica i koja prava treba dati. Analiza samih povlastica spada u poviestnu, zapravo pravnopioviestnu kritiku, što je za Zagreb u novije vrieme učinio Breitenfeld.

26 Potrebno 21 Szentpétery, o. c., str. 20. 22 O značenju »regni principibus« v. Breitenfeld, o. c, str. 25. Kralj se posavjetovao s velikašima, koji su dali svoj pristanak (consensus). 23 Bresslau, o. c, str. 42. 24 Szentpétery, o. c, str. 13. 25 Pleidell Ambrus, A magyar vârostorténet elsö fejezete, Szâzadok LXVIII. (1934.), str. 13. 29 Breitenfeld, o. c, str. 23.