VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)

Strana - 57

57 je borba na novo pokrenuta, pa je trajala još skoro punih sto godina. Istom je 18. ožujka 1632. posebnim ugovorom između gradske općine i zagrebačkog kaptola ne samo konačno završen ovaj drevni bolni spor, već su uopće izglađena sva još suprotna stanovišta, kako se u buduće ne bi više sukobljavali interesi obih susjednih tržišta, gradskog i kaptolskog.

38 Od tog doba dalje nema više ni one žilave borbe o prvenstvo jednog ili drugog tržišta, već se od sada ova ponajviše međusobno nadopunjuju. Moglo bi se dapače kazati, da je vjerojatno baš time bila dana mogućnost i početak onom privrednom zamahu i razvitku, koji pomalo daje sve veću važnost Zagrebu i kao ekonomskom središtu Hrvatske. No briga se zagrebačkih građana za njihovo tržište nije pokazivala samo u nastojanju i borbi, da poluče prihode s njime u vezi, već i u nastojanju, da na tržištu vlada što bolji red i sigurnost. Stoga se na koncu valja osvrnuti s nekoliko riječi i na prilike, koje su vladale u tom pogledu na zagrebačkom tržištu pod konac srednjeg vijeka. Zagreb je naime u ovo doba već imao razvijeno tržište i uvedene sajmove, posjećivane od mnogobrojnih domaćih i stranih trgovaca, pa je stoga sigurno, da se je i promet na zagrebačkom gradskom tržištu odvijao prema dotičnim ustanovama gradskih statuta, običajnog prava i ustaljenim mjesnim običajima. Sve su te ustanove po svoj prilici u svom najvećem dijelu donesene i preuzete iz gradova susjednih zemalja, gdje su se pokazale kao uspješne i koristne. Za ovo imade i potvrda u povelji kralja Ljudevita I. od 10. ožujka 1372., kojom dozvoljava gradskoj općini na brdu Gradcu držanje i drugog t. zv. »margaretskog« godišnjeg sajma. Tu se kaže među inim i to, da je trgovanje na tom sajmu podvrgnuto istim zakonima i običajima, kao i na sajmovima u Budimu i Stolnom Biogradu (»sub eiusdem libertatibus, legibus, consuetudinibus, usibus et praerogativis in dicta civitate nostra Grecensi celebrandas — sc. nundinas —, sub quibus forum annuale seu nundinae in civitatibus nostris Budensi et Albensi celebrantur«).

39 Zagrebački su građani svakom prilikom i sami nastojali, kako bi svoje tržište što bolje uredili donoseći razne ustanove (statuta), koje su ponajviše imale značaj odredba tržnog i zdravstvenog redarstva. Tom prilikom se također nastojalo raznim mjerama 38 Iz neobjelodanjene ostavštine pok. I. Tkalčića: grada za povjesne spomenike slob. i kr. grada Zagreba. 3» Tkalčić: Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae I. str. 243.