VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)
Strana - 54
54 tržišta, a 23. kolovoza iste godine hrvatski j e sabor u nastavku postupka preslušao u tom predmetu mnogobrojne svjedoke, koji su iskazali u korist kaptola. Ovdje je uzeto u obzir i preslušavanje svjedoka u toj stvari na skupštini županije zagrebačke dne 13. kolovoza 1511. Saboru je predsjedao Franjo od Moravča, protonotar kraljevstva, a ispitivanje svjedoka vršili su plemićki suci zagrebačke županije Stjepan Humski, Nikola od Psarjeva, Petar Imprić od Jamnice i Grgur Otmić od Klokoča. Zagrebački su kaptol zastupali dr. Andrija, prepošt čazmanskog kaptola i vikar zagrebačke biskupije, te kanonik lektor, magister Matija od Bedenice, dok gradska općina nije bila zastupana — i ako pravodobno pozvana, — a niti je opravdala izostanak svojih opunomoćnika. Sigurno je bila uvjerena, da se njezino stanovište ne da obraniti. Svi su iskazi svjedoka bili stavljeni u zapisnik i poslani kralju na konačnu odluku. 33 Kralj je Vladislav odlučio na »oktavalnom sudu« u Budimu 20. studenoga 1511. u prisustvu izaslanika zagrebačkoga kaptola kanonika Ladislava od Garešnice i Emerika od Dees-a, — a na osnovu provedenog postupka, — da kaptol imade pravo održanja dnevnog tržišta na svom području, pa je to potvrdio i posebnom ispravom. No zagrebački građani nisu mirovali i naskoro su pronašli nov način, kako će napakostiti kaptolu i oštetiti njegovo tržište. U ono se doba u Zagrebu ubirala carina (»tricesima«, »tridesetnica«) na gradskom području u blizini vrela Manduševca na tako zvanoj Harmici, a ubirali su je kraljevski carinici (»tricesimatores«). Zagrebački su građani došli u nedopuštenu vezu s tim carinicima, pa su ovi počeli od one robe, koja se uvozila na kaptolsko tržište, ubirati carinu po drugoj višoj stopi, nego li što su je primjenjivali kod robe, koja se uvozila na gradsko područje. Kod toga su uveli i mnogo teži i dulji postupak kod naplate carine na robu, određenu za kaptolsko tržište. Shvatljivo je, da se kaptol pritužio protiv takovog postupka, pa je kralj Ljudevit II. 23. lipnja 1516. pozvao zagrebačke carinike, da se okane ovakovog postupka i da pojednako postupaju kod ubiranja carine (»in exaccionibus tricesimae praedictae praeter consuetudinem in hiis servari solitam non molestetis neque oneretis«). No zagrebački se carinici nisu odmah pokorili tomu nalogu tako, da ga je kralj ponovio 11. rujna iste godine. 34 33 ibidem: III. str. 101—108. 34 ibidem: III. str. 155 i 160.
