VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)
Strana - 53
53 da kupuju na području kaptola robu, pa i živežne namirnice osim sijena, drva, dasaka, kruha i vina, dakle robe, koja se nije mogla dobiti na gradskom tržištu u dovoljnoj količini. Šta više pod takvu kaznu potpadao je i svaki onaj, tko bi trećoj osobi naručio, da za njega nabavi na kaptolu zabranjenu robu. Čini se, da zagrebački građani nisu time postigli onakav uspjeh, kakav su očekivali; stoga su pošli još i dalje i stali su poricati kaptolu u opće svako pravo, da drži na svom području stalne trgovine poput onih na gradskom području u okolišu crkve sv. Marka. Dakako, da je sada kaptol bio prisiljen ustati na obranu svojih ugroženih interesa, pa je zamolio kralja, da ga zaštiti od zagrebačkih građana. No u isto se vrijeme pritužila kralju i gradska općina, jer da se kaptol ne drži starih i ustaljenih običaja u pogledu tržišta, već da uvađa nove na njenu štetu. Ovaj je spor bio raspravljen na zajedničkom saboru, održanom u Tati, gdje su prisustvovali i predstavnici obiju stranaka, no nije mogao biti riješen, a to vjerojatno iz razloga, što se tamo nije moglo ustanoviti pravo stanje stvari. Stoga se kralj Vladislav pismom od 8. rujna 1510. obratio na Franju od Moravča, protonotara hrvatskog kraljevstva, te na Petra Imprića od Jamnice i Nikolu od Psarjeva, plemićke suce zagrebačke županije, neka izvide na licu mjesta predmet spora, pa neka u svrhu preslušanja svjedoka odrede kratki rok (»pro uno certo et brevi termino«). Tu određuje kralj još i to, da do konačnog rješenja spora ostane onakovo stanje, kakovo je zatečeno. U koliko kaptol nije do tada imao svoje vlastito dnevno tržište, ne će ga moći držati ni u buduće, a niti će moći podizati trgovine, dok već podignute imade srušiti. 32 Dok je bio još u toku postupak u toj stvari, poduzeli su zagrebački građani nov korak protiv kaptolskog tržišta. Na dan 30. ožujka 1511., — koji se od davnine smatrao dobro posjećenim tržnim danom na kaptolu — zagrebački su građani na javnim cestama i putevima zaustavljali sve ljude, muško i žensko, pa su ih prisilili, da sa svojom robom umjesto na kaptol krenu na gradsko tržište kod crkve sv. Marka, nanijevši time kaptolu znatnu štetu. Međutim je ovaj spor iznesen pred hrvatski sabor, održan 16. travnja 1511. u Križevcima. Na tom je saboru ustanovljeno, da kaptolu od pamtivijeka pripada pravo održavanja dnevnog 32 Tkalčić: Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae III. str. 84—86.
