VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)
Strana - 52
52 Kako su zagrebački građani do sada uvijek naišli u kaptolu na protivnika dobro zaštićenog raznim kraljevskim privilegijima, to su početkom XVI. vijeka izmijenili taktiku borbe u tom sporu. Napustili su naime dosadanju principijelnu borbu o pravu ubiranja pijacovine na njihovom području, pa su umjesto toga započeli sistematskom borbom protiv tržišta na kaptolu, koje je s vremenom postalo opasan takmac njihovom na trgu oko crkve sv. Marka. Provodeći ovakovu borbu protiv kaptolskog tržišta držali su zagrebački građani, da će — oslabivši kaptol gospodarski — znatno ojačati vlastiti položaj u nastojanju oko svoga konačnog cilja, a to je potpuno oslobođenje u pogledu ubiranja tržnih pristojbi, pa da konačno postanu neograničeni gospodari u svojoj kući, uklonivši nepoćudni utjecaj kaptola. Gradska općina uložila je naime mnogo truda i troška u uređenje svoga tržišta, budući su se i prihodi s time u vezi (filaršćina i daća na sol) ubrajali medu najsigurnije. Tako je gradska općina podigla u Mesničkoj ulici općinske mesnice (»maccela communia«), a oko crkve sv. Marka posebne dućane (»stationes«), pa je i jedne i druge iznajmljivala za stalnu godišnju najamninu. Međutim ni kaptol nije stajao prekrštenih ruku, već je i on nastojao, da podigne svoje tržište. On doduše nije imao vlastitih mesnica, jer su na području kaptola mesnice, koje su se nalazile kraj potoka Medveščaka, pripadale cistercitskom samostanu, koji ih je iznamljivao pojedinim mesarskim obrtnicima. Ali je zato kaptol pogodovao trgovini na svome području, kamo su uz domaće trgovce počeli dolaziti tečajem vremena i strani iz raznih krajeva (»tarn de partibus maritimis, quam etiam de Alemanis«). Ovdje se trgovalo sa svakovrsnom robom (»omnes mercantias cuiuslibet generis«), pa su u tu svrhu podizali drvenjare (»testudines«), a i zidane dućane (»bolthae«, »testudines lapideae«). Ovakav razvitak kaptolskoga tržišta izazvao je kod zagrebačkih građana zavist, ali i zabrinutost, pa ih je nagonio na razne protumjere, koje su taj — još uvijek latentni spor — opet oživile. Među prve takve protumjere spada zaključak gradske općine od godine 1508., kojim se zabranjuje trgovcima i kramarima, zagrebačkim građanima, da — osim za vrijeme sajma — nose bilo kakvu robu na kaptolski trg i tamo je prodaju; ovo pod prijetnjom kazne od 1 marke srebra (200 denara). Jednako je bilo zabranjeno građanima i gradskim stanovnicima, pod prijetnjom iste kazne,
