VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)
Strana - 44
44 samo zgodan čas, da na novo pokrenu spor i zametnu kavgu s kaptolom. Na ovo nisu ni morali dugo čekati, jer im se za to uskoro pružila prilika. Dok je naime bio u punom jeku u toj stvari spor između zagrebačkih građana i kaptola, zavadio se s kaptolom i hrvatski ban Mikac radi ubiranja mitnice na kaptolskim posjedima, a i radi djelomičnog ubiranja zagrebačke pijacovine. Njegovi su organi naime sebi prisvojili pravo, da jedan dan u godini ubiru u Zagrebu pijacovinu u svoju korist. Kako smo već naveli, prije g. 1292., dok je još jedna trećine pijacovine pripadala kralju, ustupao je on ovu trećinu redovito banu, kao svoj prilog za uzdržavanje banske vojske. Čini se dakle, da je taj postupak banskih organa bio u nekoj vezi s tim ranijim običajem. Protiv toga pritužio se kaptol kralju Ljudevitu, koji je poslao u Zagreb svoga posebnog pouzdanika viteza Ravaza sa Stjepanom, kanonikom pećujskoga kaptola. Ovi su — stigavši u Zagreb — sazvali sve građane i odličnike za dan 14. veljače 1343., te su u ime kralja pred njima proglasili postupak bana kao neosnovan (»nullius stabilitatis esse«) i na novo su svečano uveli kaptol u posjed svih njegovih privilegija u pogledu ubiranja pijacovine. Kralj je Ljudevit međutim već prije zabranio pismom od 14. prosinca 1342 banu Mikcu i svim njegovim nasljednicima smetanje kaptola u uživanju njegovih privilegija — među koje je spadalo i pravo ubiranja pijacovine u Zagrebu — koja je dobio od njegovih predšasnika, a koja je on potvrdio (»ut nullus dux, vel banus totius Sclavoniae eandem ecclesiam zagrabiensem contra praemissam gratiam et libertatem sibi per pios progenitores nostros factam, et per nos ex certa scientia et de consilio praelatorum et banorum regni nostri ratificatam aliquatenus presummat molestare«). 25 U to je došlo do promjene na banskoj stolici. Bana Mikca naslijedio je ban Nikola de Seč. No time nije došlo i do promjene na tom sporu, jer je novi ban nastavio s istim postupkom prema kaptolu. Uslijed toga bio je kralj Ljudevit primoran, da i novog bana pozove na poštivanje zajamčenih kaptolskih prava i privilegija. Dakako da zagrebački građani nisu mogli mirno gledati, kako se ban i kaptol parbe dijelom i o njihovoj pijacovini, pa su držali, da je sada kucnuo čas, da se dokopaju ubiranja te daće na vlasti25 Tkalčić Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae I. str. 31,8—159.
