VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)
Strana - 33
33 namirnice pod imenom »filaršćina« (filarchina, phylarchina). Ove su daće imali plaćati svi bez razlike, pa tako i podanici kaptolske jurisdikcije, kad su dolazili na gradsko tržište. Samo pak uvedenje tih daća opravdavali su zagrebački građani time, što gradska općina pazi na trgu na pravu mjeru i vagu, pa joj stoga pristoji pravo, da u to ime ubire i posebne pristojbe. 8 Zagrebački je kaptol odmah ustao protiv uvođenja ovih dviju novih gradskih daća, te se potužio kralju Karlu Robertu, da one umanjuju prihod njegove pijacovine. Kralj je nato izdao 28. lipnja 1318. posebno pismo, kojim ponovno potvrđuje zagrebačkom kaptolu pravo, da ubire cijelu pijacovinu na području općine grada Zagreba. Ujedno određuje, da nitko ne smije kaptol smetati u tom njegovom pravu, pa da se na području općine na brdu Gradcu ne smiju uvoditi nikakve nove daće (»nec in eo loco aliquod aliud tributum quacumque arte vel ingenio constituere vel etiam ordinäre«). 9 Čini se, da ovo kraljevsko pismo nije ni malo smelo zagrebačke građane u njihovu postupku protiv kaptola, pa se ovaj morao doskora ponovno obratiti kralju i zatražiti zaštitu svojih interesa, za koje je držao, da su ugroženi tim novim gradskim daćama. Stoga je kralj Karlo Roberto pozvao bana Ivana kneza Babonića pismom od 2. veljače 1321., da taj cijeli spor ispita i da uredi ovo pitanje. U tom se pismu kaže, da se zagrebački kaptol tuži, kako je novom gradskom daćom nanesena nepravda ne samo njemu, već i svim stanovnicima kraljevstva, koji se služe morskom soli, bili oni plemići ili ne. Stoga određuje kralj, neka ban ustanovi, da li su ove nove gradske daće doista štetne, pa u koliko nisu, neka ih ostavi i spoji s pijacovinom te preda na ubiranje kaptolu. U protivnom slučaju neka ban jednostavno zabrani daljnje ubiranje daće na morsku sol i filaršćinu, budući jedino kralju pripada 8 Na zagrebačkom tržištu u srednjem vijeku smjele su se upotrebljavati samo one mjere, koje su bile u znak njihove ispravnosti previđene gradskim žigom i pečatom gradskoga suca dotične godine (Veras mensuras signo communitatis et judicis illius anni consignatas). Na opću upotrebu građana postojala je radi sravnjivanja ispravnosti mjera kod trgovaca i ostalih prodavalaca na tržištu, posebna gradska kamena mjera. (Prout lapidea mensura civitatis demonstrate kako se to vidi iz »Tržnog reda i limitatiije cijena iz g. 1425. (Tkalčić: Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae II. str. 47—50). Zakjučkom pak gradske općine u Zagrebu od 31. kolovoza 1442. postavljene su bile dvije ovakove kamene mjere od pol i četvrt mjerova (cubuli) pred crkvom sv. Marka, vezane željezom za kameni stup. (Tkalčić: ibidem VI. str. 367—368). 9 Tkalčić: Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae I. str. 94. 3
