VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)
Strana - 32
32 kralj odstupao banu kao svoj doprinos za uzdržavanje banske vojske. Kako je došao kaptol do prava ubiranja dviju trećina gradske pijacovine, ne može se ustanoviti, no mora da se to zbilo već vrlo rano, jer se kaže u ispravi kralja Karla Roberta iz g. 1318., da to pripada kaptolu od pamtivijeka (»quod cum ipsi tributi fori nostri montis grecensis duas partes, ab eo tempore, cuius non extat memoria, possiderint«). 6 Ovakovo je stanje potrajalo sve do konca trinaestoga stoljeća. Poznato je, da je kralj Andrija III. Mlečanin na sve strane dijelio lena i privilegije, da zadrži dotadašnje i da steče nove pristaše. Tom je zgodom dobro prošao i zagrebački kaptol, jer mu je navedeni vladar ispravom od 26. lipnja 1292. na njegovu molbu — za vjernu službu i za spas svoje duše (»ac pro animae nostrae remedio«) — poklonio i treću t. j. kraljevsku trećinu zagrebačke gradske pijacovine. 7 Na taj je način došao zagrebački kaptol u posjed prava, da ubire za sebe cijelu pijacovinu na području gradske općine (»totale tributum fori grecensis«). Kralj je i nadalje ubirao od javnih daća — u vezi s prometom na zagrebačkom tržištu — samo carinu t. zv. tridesetnicu (tricesima, harmica), koja je spadala u prihode kraljice. U času, kada je ta isprava bila izdana, sigurno nije nitko ni slutio, kakvim će teškim posljedicama uroditi. Ovo predavanje prava ubiranja cijele pijacovine kaptolu nije bilo naime po volji zagrebačkim građanima. Izgleda, da je tu bilo po srijedi više povrijeđeni ponos građana, nego li koji drugi razlog, što su oni — kao stanovnici slobodnog i kraljevskog grada na brdu Gradcu — time u pogledu ubiranja pijacovine postali sasvim ovisni od susjedne im jurisdikcije, zagrebačkoga kaptola. Financijski efekat ostao je za zagrebačku općinu i onako sasvim isti i nakon te promjene, budući je od tada samo onaj dio pijacovine, koji se prije ubirao za kralja, pripadao kaptolu. Jedino tako možemo razumjeti nezadovoljstvo, koje je izbilo odmah nakon te promjene, da se malo po malo izrodi u tešku borbu. No u toku ovog dugogodišnjeg spora doskora je jače odskočio i fiskalni moment, da bude kasnije uzet kao glavni razlog, koji je iznosila gradska općina na obranu svoga stanovišta. Ovu je borbu započela gradska općina time, što je uvela dvije nove samostalne gradske daće u vezi s prodajom na svojem tržištu, i to na morsku sol (salinaria, star) i posebnu daću na živežne 8 ibidem: I. str. 93. 7 ibidem: 1. str. 70.
